Podvrste štiglića

Na osnovu mog prošlogodišnjeg istraživanja zaključio sam da ptice koje se gnezde u odredjenoj zoni uglavnom imaju sličnu pesmu. Ove godine istraživanje sam vršio na hranilištu, imali ste prilika da vidite nekoliko klipova sa pesmama štiglića zaključak je da na hranilište bez obzira gde se nalazi dolaze ptice sa raznih strana nekad i kilometrima daleko. Ukoliko želite da imate pticu koja peva ili ima osobine koje su po vašoj volji treba je tražiti samo u zoni gde ste već primetili takvu pticu da se gnezdi jer su uglavnom sve ptice u toj zoni približnih osobina.

osnovna razlika Majora od ostalih stiglica je po tome sto je znatno belji na grudima.Maksimalna velicina mu je 16cm. Zamimljivo je i to da je podvrsta Subulata nastala prirodnim ukrstanjem Majora i Parapanisa.Obe ove podvrste sam imao i mogu slobodno reci da od Sivoglavog stiglica nema boljeg pevaca

Evo po dve slike zenki , pa mi vi kazite furlani ili balkanci

prva


druga

bogdanik ::

Evo po dve slike zenki , pa mi vi kazite furlani ili balkanci

prva


druga

Ja mislim "balkanke", mnogo su mi "tamne" da bi bile furlanke . Pozdrav!

neznam sta su ti furlani, ali ovo na slici su obicni stiglici ad da li je balcanica britanic ili sta vec, uglavnom ptice koje zive u centralnoj evropi]

Druga je sto posto naša, mada je i prva dosta tamna i ima dobar crni palež na glavi.Mislim da su obe balkanke.

Zanima me sta su to furlani?

E i mene čisto zanima, pošto sam mislio da su majori a kasnije se ispostavilo da nisu, kod nas se zovu furlani u HR bilaći a o kojim pticama je reč nemam pojima, Ja sam misio da su to majori . U pitanju su selice koje sad dolaze u naše krajeve, imalu lepše boje, krupnije su i više beline po sebi, pogotovu na grudima i iza vrata i mnogo su lošiji pevači od naših.

U nasim krajevima je samo jednom zabelezen dolazak Majora pre nekih 70 godinai to se zadesio u Vojvodini.Kod nas dolazi samo Britanika koja naseljava Nemacku,Britaniju,Cesku i zemlje u krug.one su takodje vece od nasih i cistijeg i sjajijeg perja

kima ::

U nasim krajevima je samo jednom zabelezen dolazak Majora pre nekih 70 godinai to se zadesio u Vojvodini.Kod nas dolazi samo Britanika koja naseljava Nemacku,Britaniju,Cesku i zemlje u krug.one su takodje vece od nasih i cistijeg i sjajijeg perja

ja sam uhvatio majora prije nekih 10 godina ali pošto nisam znao o njima ništa sam ga pustio jer su me učili da bilači ne pjevaju dobro.

taj major je bio u maloj krletki koja se koristi za lov i dirao je glavom gore i repom dolje,čudo neviđeno,samo se toga sjećam

Ja sam primetio da se balkanci razlikuju od dosljaka i po boji trtice, tj boja u korenu repa sa gornje strane. Kod balkanaca su braon. Inace ovo su balkanke, jedine 2 koje sam dosad uhvatio, a ova prva ima najmanju furlu koju sam ja video.

Postoje dva varijeteta koji se gnezde kod nas.Prvi je jako dobar pevac,srednje je velicine,glava mu je boja visnje i obavezno iza vrata crne boje mali prelaz belog venca.Stalno se gnezdi na ovim prostorima i u vreme seobe ne prelazi vise od 100m i to uvek ka jugu.Drugi dosta manji tamnijih boja pa otuda i ime ciganlija ili cigance.Gnezdi se uvek u blizini gradova i dosta je losiji pevac.Cesto mu je grlopoprskano sitnim crnim perjem ponekad i grudi.Iza glave njegov njegov venac je prljavo bele boje sa crnim dlacicama

Kima,
furlan, bilac itd. je nominalna podvrsta cesljugara C.C. nominalis iliti srednjeevropski obicni. Malcice je krupniji od naseg domaceg C.C. balcanica i ima belje partije, dolazi u nase krajeve pocetkom oktobra najcesce. Sto se tice majora kod nas, hvatani su primerci pojedinacno diljem bivse YU, a u zadnjih 20-ak godina je hvatan najcesce za jakih zima C.C. brevirostris za kojeg vazi misljenje da je neka prirodna varijanta iliti F1 izmedju nominalisa i majora. Spusta se sa oboda zakarpatja do panonske nizije (lovljeni izuzetno krupni primerci oko Vrbasa, Subotice, Osijeka, Slavonskog Broda).
Ovo je jedino objasnjenje koje je meni licno poznato i nadam se da sam pomogao.

ma meni je neobicno bilo to furlan jer nikad nisam cuo takav naziv za stiglica,barem ne u Kragujevcu.

Po pitanju pesme cigančići su zakon

Sokoly ::

Tokom godina sam imao prilike da hvatam i chuvam razlichite shtigliche. U svetu postoje 18 podvida ovog roda Carduellis. Nekud mozhete nachi i informacije o postojenju 12 podvidova u zavisnosti od izvora.

Carduelis carduelis britannica Zhivi na Britanskom ostrvu, Kanalu i zapadnje Nizozemske/Holandija
carduelis - nominalna podvrsta - zhivi u zapadnjoj i centralnoj Evropi, prezimuje - migrira do Mediterana i Crnog mora.
parva
Azurna obala, Madeira, Kanarska ostrva i zapadnji Mediteran.
tschusii
Korzika, Sardinia i Sicilija
balcanica
Juzhna Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bugarija Grchka sve do Krita
niediecki
Rodos, Karpatos, Kipar;Egipat, severni Irak, jugozapadni Iran
brevirostris
Kavkaz i severoistochna Turcija
loudoni
Severni Iran (planine Talysh pa sve do Elburz planine)
paropanisi
Iran do severni Afghanistan i zapadna Kina (Xinjiang)
major
JugoZapadni Sibir (Planine Ural pa do Yenisey Reke)
subulata
Jugo Centralni Sibir do Bajkalskog ezera i severozapadna Mongolia
caniceps
Zapadni Himalaji (Kashmir do Nepal i zapadni Tibet).

Megju ovim spadaju i podvidovi kao shto su albigularis - bjelobradi, zlatoperac, krnjolac i dr.

Kad sam pre 26-7 godina pocheo hvatati i chuvati shtigliche, stari odgajivachi su mene uchili da shtiglich za 6 (shest) bjelih pera u repu su najbolji pevachi. Naravno to sam brzo izostavio u odabiru jer pokazalo se kao obichna glupost i dezinformacija. Kako bi broj belih pera u repu uticao na glas same ptice???? Pa chak i one koje su imale 6 bjelih pera nakon mitarenje su postali chetvorke. Ovo govori da broj bjelih pera u repu zavisi od ishrane i pigmentacija i nema nikakvu dopirnu vezu sa pjesmom shtiglicha. Pa chak ista ptica oche promeniti broj bjelih pera u repu bez normalno menjati svoju pjesmu.
Bjelobradi shtiglichi su takogje nezavisno od porekla super nosioci djelimichnog albinizma pa su dorbi za rad ako znate u kojem pravcu bi razmnozhavali.
Zlatoperci, su shtiglichi koji na zadnjim delom vrata imaju jedan krachi ili duzhi gjerdan zlatne boje. To je samo tanka linija koju bi mogli videti ako jedino drzhite pticu u ruku il ste bliza.

Polemike su koje su podvrste najbolji pevachi, al ja bih spored mene reko da bolje pevache trebamo trazhiti u podvidovima tschussi i Balcanica.


Pozdrav,
Sokoly

novi sam na forumu ali se nebi slozio sa tobom o sestopercima nakon mitara da postane cetveropera ptica .To je isto kada bi bjelogrli stiglic nakon mitara izgubio bjelo grlo i jos nesto kada govoris o zlatnom stiglicu te ptice imaju neka jednu kako ti kazes tackicu a neke cak i po dvije odnosno tri tackice i nije zlatne nego narandzaste odnosno crvene boje. Nemoj sta da se ljutis na ovim ispravkama ali stiglicarim tri puta duze nego ti. CAO

meni je jedan isti štiglić imao 6, pa 8 pa 4 špila

Broj spiglera se menja tokom promene pera, i ja imam prakticna iskustva.

Ubi se da nadjem neku sliku ili tekst o C.C. nominalis i ništa nisam našao na netu. Ako neko ima neka postavi bar sliku pošto je koliko vidim i nema na ovom spisku podvrsta štiglića.

ovo na slici ti je stighttps://2img.net/r/ihimizer/i/cardueliscarduelis.jpg/lic koji te interesuje

https://2img.net/r/ihimizer/i/cardueliscarduelis.jpg/

https://2img.net/r/ihimizer/i/steglitbritanika.jpg/


a ovo je britanica

Pre neki dan video sam jedno jato od oko 40 komada štiglića, svi su bili veoma slični, veličine kao furlani ali nisu imali beline po sebi već su sličili na naše. Ptice su bile savršene, krupne jakih boja, dugački kljunovi, veliki crni palež na glavi, siguran sam da nisu furlani al sam isto tako siguran da nisu nni cc.balcanica, eto sad gledam ove slike najviše im sliči ova C.C prava. koja je šansa da se pojavi neko jato kod nas.

ovo sam sad nasao

Podvrste češljugara:

Carduelis carduelis grupa:


C.c. carduelis – Većina Europe i Skandinavije, Od Danske, istočne Nizozemske i Belgije, centralne Franuske pa sve do Urala, južno do Italije, sjeverni dijelovi ex Jugoslavije, sjevero-zapadna Rumunjska, sjeverna Ukrajina, europski dio Rusije.

C.c. britannica – Britanski otoci , sjever i sjeverozapad Francuske, i priobalje Belgije i Nizozemske.

C.c. balcanica – Centralnii i priobalni dijelovi ex Jugoslavije, jug Rumunjske pa do Krete i europski dio Turske.

C.c. tschussi – Korzika, Sardinija, Sicilija.

C.c parva – Jug Francuske,Pirinejski poluotok, Balearski otoci, Azori, Madeirski i Kanarski otoci i sjeverna Afrika, od Maroka do priobalnog dijela Libije.

C.c. niedecki – Istočni Sporadski otoci, Rodos,Karpatski otoci, Mala Azija, sjever Iraka, te od sjevera od juga regije Kavkaza,Cipar i Egipat.

C.c. brevirostris – Sjever Irana, Azerbejđan i istočna Turska.

C.c. major - Zapadni i središnji Sibir, sjeverni Kazakstan. Zimi jugoistočni dijelovi europske Rusije i Transkaspijska oblast.

C.c loudoni - Južni Kavkaz i Iran.



Carduelis caniceps grupa:

C.c. caniceps - Južno-centralna Azija, Zapad Pakistana sjeverno do Himalaje, istočno do centralnog Nepala.

C. c. paropanisi – Sjevero-istočni Iran i sjever Afganistana istočno kroz Turkmenistan, Uzbekistan, gorje Tien Shan , jugo-istočni Kazakstan.

C. c. subulata - Južno-centralni Sibir, od centralnog i južnog dijela Altai gorja kroz zapadnu Mongoliju sve do Bajkalskog jezera.

ti grdelini milane o kojima pričaš su sa područja slovenija,austrija,neznam koji je latinski naziv ali su jako slični našima samo su malo veći i lijepše boje.