Zelendur, krenglaš, zelentarka , flor...

parenje je sad u jeku, mužjaci pevaju kao ludi, po meni maj mesec.

MILAN IZ LOZNICE JE IZLEGAO SVEZE UHVACENE KRENGLOVE......DODUSHE U VELIKOJ VOLIJERI)))
POZVACU GA NA SAJT.....NA NJEGA SAM SKROZ ZABORAVIO....

Najjednostavnija nasa domaca ptica pevacica za izvodjenje i ukrstanje u volijerama.Nazalost i najvise zapostavljena ptica pevacica.Poznato je u pticarskim krugovima da nosi sa pravom nadimak "sumadijski kanarinac".Ne zasluzuje mesto koje smo mu dali lepotom i kvalitetom pesme ali kao i kod svih ptica pevacica treba naci pravog,mnogi ne pevaju u zarobljenistvu ili im pesma ne vredi,svi postulati koji vaze za ostale pevacice vaze i za kringlova.Ove godine sam ostavio jednog jedinog ali po lepoti i pesmi nema mu ravnog.Verujte mi na rec vise ima zute boje na njemu nego zelene.A zatvorio mi je dva stiglica oko sebe jer kada on peva a peva po ceo dan oni ne smeju da zucnu.Pozdrav iz Sumadije............

e pa pre par dana sam mislio da haluciniram ali danas sam siguran video sam mlade kringlice

evo moji mladi

http://img199.imageshack.us/my.php?image=hpim7537.jpg

a ovo je mama

http://img193.imageshack.us/my.php?image=hpim7529.jpg

Svaka cast Ticar

Kod mene jos uvek nista, ranom zorom rasture gnezda pa onda ceo dan ga ponovo prve i tako vec mesec dana

Kod mene je sezona za zelenterke nazalost zavrsna
Zenka je lezala dva dana na gnezdu i nije mogla da snese jaje,uginula je u gnezdu

Veceras, tokom kardioloske setnje oko jezera u kragujevackom naselju Bubanj,sto u zadnje vreme cesto praktikujem,ponovo sam prisustvovao melodrami iz prirode,tuznoj sudbini pticjeg para.Par napomena da biste bolje razumeli;Jezero je delimicno okruzeno sumom a obodom jezera postojala je zivica-neuredjena vrzina.Posto obicno pecam uvek na odredjenom mestu,uslobv je da nije zauzeto,uzivao sam u pecanju i sladio dusu pticjom pesmom iz obliznje sumice.Na nekih desetak metara od jezera postojala je zivica visine oko 1,60 metara i zadnjih nekoliko godina zapazio sam da se u njoj legu kringlovi.Uvek u odredjenoj zoni zivice a mesto mi je odao muzjak kringlova koji nesto dalje na jednoj isturenoj grani,desetak metara od gnezda raspamecuje se pesmom.Ove godine pazljivo sam observirao zivicu i nasao gnezdo u kome je lezala zenka,pocetkom maja meseca.Zivica je bila izuzetno gusta sa dva otvora jednim kojim su dolazili u gnezdo muzjak i zenka i drugi verovatno za slucaj opasnosti,ali sve se ovo moglo uociti bas pazljivim posmatranjem.Nazalost u toku dana danasnjeg a vec to rade nekoliko dana zivica je posecena motornom testerom kao i dosta rastinja u blizini jezera,verovatno u ovom momentu neznam ali se neko sprema da gazduje jezerom.Pozurio sam do mesta gde su moji kringlovi kako ih ja zovem i zatekao neverovatnu stvar.Zivica je celom duzinom oborena ali sticajem neverovatnih okolnosti pala je na zemlju ali gnezdo nije razruseno.Pazljivo se priblizivsi vidim zenku gde lezi u gnezdu neznam da li na jajima ili mladima u pokisaju da produzi vrstu.

I pored buke i uznemiravanja pa i obaranja gnezda kod nje je bio jaci instikt za produzenjem vrste.Nesto malo dalje da ironija sudbine bude veca njen verni pratilac muzjak peva,otkida,raduje se zivotu i mladima iako kao ptica nema svest i nezna da mu je to verovatno labudova pesma.Sutra u toku dana doci ce kamioni i radnici ce pokupiti granje,i oboreno zbunje i to ce biti kraj sa jednom generacijom mladih a i mesto gde su se gweneracije gnezdile,nestace u brzi coveka da "ulepsa' prirodnu okolinu.Mozda je najbolje i najbezbolnije staviti naocare za sunce i gledati pravi,ne okretati se niti levo niti desno u zivotu,najmanje je stresno ali ja tako ne mogu,proklet sam da sve vidim...

Zika ::

I pored buke i uznemiravanja pa i obaranja gnezda kod nje je bio jaci instikt za produzenjem vrste.Nesto malo dalje da ironija sudbine bude veca njen verni pratilac muzjak peva,otkida,raduje se zivotu i mladima iako kao ptica nema svest i nezna da mu je to verovatno labudova pesma.Sutra u toku dana doci ce kamioni i radnici ce pokupiti granje,i oboreno zbunje i to ce biti kraj sa jednom generacijom mladih a i mesto gde su se gweneracije gnezdile,nestace u brzi coveka da "ulepsa' prirodnu okolinu.Mozda je najbolje i najbezbolnije staviti naocare za sunce i gledati pravi,ne okretati se niti levo niti desno u zivotu,najmanje je stresno ali ja tako ne mogu,proklet sam da sve vidim...

Znam kako ti je cika Ziko. Mene uvek dusa boli kad vidim ili cujem za takvo nesto. Zalosno...

ode kod nas jedne godine je skupina tičara zvala policiju i nije dala da se sjeku stabla prije 15.08.i stvarno ih posjekli tek tada.

ako su ptice pevacice zasticene zakonom onda taj zakon vazi i za te koji odrzavaju okolinu

Normalno da vazi i za njih jer i oni unistavaju gnezda i pilice u njima.......... POZDRAV

ne znam da li ste obratili pažnju na onaj moj post, radi se o buldužeru ptičaru i trnju.

Zelenduri - Evolucija



Da bi saznali više o našim pticama i kako one žive u prirodi, prvo moramo proučiti kako je tekla njihova evolucija.

Evolucija traje već milionoma godina i još uvijek se odvija, iako mi to ne primjećujemo. Svijet se stalno mijenja, i bilo koja vrsta biljaka, životinja ili ptica koja se ne može prilagoditi tim promjenama izumire. Evolucija stvara nove vrste ili omogućava postojećima da se prilagode novim izvorima hrane ili novim staništima u kojima žive i razmnožavaju se. Međutim, priroda nije tako jednostavna i postoji mnoštvo složenih situacija koje još ne razumijemo. Na primjer, mnoge vrste imaju prirodne neprijatelje koji ih love. One stoga trebaju imati mogućnost da ih izbjegavaju putem prirodne kamuflaže, brzim trčanjem, letenjem ili kombinacijom navedenog. Ovo omogućava dovoljnom broju predstavnika vrste da prežive i daju slijedeće generacije.

Kod svih vrsta jedinka dobija pola polovinu svojih gena od oca i polovinu svojih gena od majke, ali koji geni su recesivni od kojeg roditelja stvar je čiste slučajnosti po postoji mnoštvo kombinacija. Iz navedenog slijedi da se svaki član porodice razlikuje od svojih braće i sestara. Razlike se stalno pojavljuju, i ukoliko jedinka može bolje iskoristiti prednosti pojedinog izvora hrane ili izbjegavati prirodne neprijatelje, ona će preživjeti kako bi prenjela svoje gene slijedećoj generaciji. Priroda nema kortisti od onih koji ne mogu ispuniti ove uvijete, i oni postaju hrana za nekog drugog nemajući šansu dalje se razmnožavati.

Ukoliko su pripadnici neke vrste vezani na određena zatvorena geografska područja, kao što su na primjer manji otoci, doći će do određenog broja sparivanja u krvnom srodstvu, pa će ta grupa razviti određene varijacije u odnosu na glavnu populaciju svoje vrste, stvarajući tako podvrstu. Uzgajivači to znaju već mnogo godina, i tu tehniku primjenjuju za uzgoj novih vrsta. Na primjer radni konji i trkaći konji vuku porijeklo od istog divljeg konja. Uzgajivači ptica koriste tu tehniku kako bi razvili određene takmičarske karakteristike, ali često zapadaju u probleme jer zanemaruju osnovni prirodni zakon: preživljavaju samo jake i zdrave životinje.

Prema geolozima, južna Afrika i južna Amerika nekad su bile spojene zajedno, čineći jednu kopnenu površinu. Također znamo da je bilo više ledenih doba, tijekom kojih su veći dio Evrope i sjeverne Amerike bili pokriveni snjegom i ledom. Budući da nisu mogle preživjeti te ekstremne uvijete, ptičje populacije su se selile na jug na Afričko/južno-američko kopno, pridružujući se populacijama koje su tamo već živjele. Ovo objašnjava činjenicu zašto su neke američke ptice izuzetno slične evropskim vrstama, razlikujući se jedino u nekim bojama. Naravno, postoje neke vrste ptica koje obitavaju u Americi, a ne postoje u Evropi, i obrnuto.

Postoji nekoliko vrsta cajzlića u Južnoj Americi, svaka od njih vezana za malo područje, sa geografskim varijacijama u boji perja. Sjeverno-američki borov cajzlić (Carduelis Pinus) u mnogočemu vrlo je sličan evropskom cajzliću (Carduelis Spinus). Naši ljetni migranti (poput lastavice) prezimljavaju u Africi, isto kao što migranti Sjeverne Amerike prezimljavaju u Južnoj Americi. Do sada nismo uspjeli pronaći niti jednu pticuu maerici koja je slična zelenduru, što upučuje na činjenicu da su se zelenduri razvili relativno kasno. Izgledea da se to dogodilo tek nakon zadnjeg ledenog doba, odprilike prije 15.000 godina. Zelendurov razvoj možemo pratiti unazad sve do žutarice (Serinus Serinus). Još do relativno nedavno žutarica je bila vezana za područja u sjevernoj Africi i obale Mediterana u Evropi. Također su je našli i na kanarskim otocima gdje se razvila u podvrstu (Serinus Canaria). Prije nekih 400 godina ova vrsta žutarice je donešena u Englesku. Kroz selektivni uzgoj ona je evoluirala u našeg modernog kanarinca. Crveni kanarinac je razvijen parenjem Venecuelskog čižka (Spinus Cucullatus) iz južne Amerike sa kanarincem, pri čemu su dobiveniu plodni križanci.Plodni križanci su smatrani dokazom bliske povezanosti ovih vrsta.Prisutnost cajzlića u južnoj Americi upućujena činjenicu da su njihovi preci živjeli u južnoj Africi prije nego što je došlo do odvajanja kontinenata, i izgleda da cajzlić i žutarica imaju istog pretka.

U XX. stoljeću žutarica se proširila svoja staništa sjevernije prema Evropi, ali mnogo vremena prije toga bila vezana za područja južnije od Alpa i Pirineja. Kako se led postepeno povlačio na kraju posljednjeg ledenog doba, područja su se otvarala: prvo kao tundra, potom se razvilo grmoliko drveće, pa zatim crnogorica i na kraju bjelogorično drveće. To je omogućilo biljkama, životinjama i pticama da se nasele. Mnoge vrste mogu se naseliti u tim područjima samo tijekom ljeta kako bi iskoristile prednost područja bogatih hranom za podizanje svojih mladih, a zimi su prisiljene vratiti se kući u Afriku. Ovaj proces se nastavlja do današnjih dana kod migracijskih vrsta. Kako drveće postepeno uspijeva rasti sve više u planinama tako ptice i životinje uspijevaju opstati na višim nadmorskim visinama. Tako se ižutarica razvila u planinsku pticu koja koja živi na Alpama i Pirinejima i naziva se Planinska žutarica (Serinus Citrinella). Ova vrsta se i dalje vodi kao žutarica, i do danas je vezana na ova planinska područja i planinska područja smještena južnije.Na ilustracijam planinska žutarica jako nalikuje zelenduru, jedino je nešto manja. Zelenduri, kao ptice nižih područja, razvili su se od planinskih žutarica.

Interesantno je zabilježiti da pored evropskog zelendura postoje još dvije vrste. To su Himalajski zelendur (Carduelis spinodes), još jedna planinska ptica, koja ima glavu i kljun poput našeg zelendura, ali ima tijelo i oznake poput cajzlića (Carduelis spinus). Drugi je Kineski zelendur (Carduelis sinica), ponekad nazvan i orijentalni zelendur i koji, naravno, živi u Kini. Ova ptica ima glavu i kljun poput našeg evropskog zelendura ali ima tijelo i oznake poput češljugara (Carduelis Carduelis). Himalajski i Kineski zelendur daju plodne križance kada se pare sa evropskim zelendurom, dokazujući sa su usko povezani.



Bilo je nekoliko dokazanih slučajeva da križanci čižka plodni kada se pare ponovno sa kanarincem, iako nije poznato da je bilo pokušaja parenja u suprotnom smjeru. Križanci se uvijek smatraju neplodnima. Nedavno je objavljena činjenica da dojam igra veliku ulogu kod ponašanja ptica, pa je tako moguće da se neki hibridi ne žele pariti sa pticama koje im nisusrodne. Iskustva sa venecuelskim čižkom kažu da su samo muški križanci (i to samo neki od njih) plodni u prvoj generaciji, a isto tako neki moraju biti dvije do tri godine stari da bi bili plodni. Vjerojatno je da ženke neće biti plodne do zadnje sekunde, i to tek u trečoj ili četvrtoj generaciji.

Iz navedenog moguće je vidjeti da su kanarinci, zelenduri, cajzlići i češljugari srodne ptice, i prema tome postoje velike mogučnosti za stvaranje novih vrsta putem njihova križanja.



Članak iz knjige Greenfinches, autora Peter Lander i Bob Partridge

Preveo: Davorin Ptičar

Da li je nekad neko od vas skolovao mladog kringlova i da li uopste moze da nauci drugu pesmu sem svoje???

Svasta ljudi rade i svasta pokusavaju u radu sa pticama,jedan od tih sam i ja.Sto se time preusmerenja bastarda kringlova bilo na pesmu ptica koje cuje u okruzenju bilo na pesmu sa diska sve on pomalo prihvata ali u nekoj svojoj izvedbi i prvo mitarenje sve zaboravlja i opet Jovo nanovo.Osnova ili potka njegove pesme je pesma kringlova i to najbolje radi,hoce da shodno svojim glasovnim mogucnostima oponasa i melodije drugih ptica ali ne cini to besprekorno.Imam u kolekciji kod sebe ili jatu kako hocete dva bastarda stiglicx kanarinka koji su proveli duze od godinu dana u prostoriji gde su samo sumske ptice mekokljunci.Nista drugo nisu culi niti mogli da cuju osim pesme ovih ptica.I znate sta pevaju,neki konglomerat koji samo podseca na neku od sumskih ptica,jednostavno sto bi nas narod rekao nemaju grlo za te predivne tonove i to smo isprobali kod jednog mog drugara i prijatelja a da ne ostane neprobano,poenta je bila sta ce pevati bastardi stiglica koji od malih nogu slusaju pesmu sumskih mekokljunih ptica i rezultat sam vam rekao!

Evo jednog zanimljivog clanka, Avi Fauna br.14

Sta dajete zenkama kringlave da bi se spremile za parenje??? Ja dajem jaje kuhano ali ona ne jede to...

kringlama sam ranije davao jajcanu smesu za divlje ptice i klijalo seme.jako je lako i jednostavno usiliti kringlu kao i kanarinku a to sto nece da ti jede jajcanu smesu je zato sto je nisi navikao na vreme.da si joj davao 2 puta nedeljno u toku godine sad ne bi imao problema

Sta mislite za ovoga zlendura ..Jel zenka?

jeste, zenka

A sta da parim da dobijem dobru izlozbenu bastardu...?

CICIBAN žutokljunac ::

moze li mi neko malo vise reci o ovoj ptici ako ista znate ja je prvi put vidim,uhvatio sam je zimus u jatu sa kringlovima zivela je cela 3 dana u volijeri i crkla mi tako da nisam uspe da cujem sta peva,pa bih vas zamolio da mi kazete nesto vise o njoj ako znate...

Ja mislim da je to Kringlov sa parcijalnim albinizmom jer sam takve ptice vidjao po inostranim sajtovima.

Canary Martin ::

Sta mislite za ovoga zlendura ..Jel zenka?

Zenka 100%