Pomoć drugih zemalja

Molimo sve članove iz drugih zemalja da nas upoznaju sa procesom priznavanja uzgoja kod njih, potrebnom dokumentacijom i svime što je bitno za legalizaciju uzgoja

kako pojedina pitanja reguliše EU
Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (bernska konvencija)
http://www.ptice.hr/bern.htm
KONVENCIJA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINI UGROŽENIM VRSTAMA DIVLJIH ŽIVOTINJA I BILJAKA
http://www.ptice.hr/cites.htm
KONVENCIJA O ZAŠTITI MIGRATORNIH VRSTA DIVLJIH ŽIVOTINJA
http://www.ptice.hr/bonn.htm

Izgleda da su i u BIH dobili onaj ludi zakon što je nas zakopao. Ako i tamo krenu kao ovde što je bilo u početku nastradaće pošteni ptičari.

Kod nas u Bosni je parlament zabranio KUCNE LJUBIMCE
Nadam se da ce biti i neki popratni tekst o tome vrlo brzo

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je 26. februara Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja. Novim Zakonom ne samo da bismo mogli postati jedina zemlja u svijetu koja zabranjuje kucne ljubimce, nego dovodimo u pitanje i opstanak trgovina koje se bave prodajom kucnih ljubimaca...
Nakon što su delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, a na prijedlog Ureda za veterinarstvo, usvojili Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, naša javnost ponovo je ostala šokirana. Zakon ne samo da zabranjuje kucne lju-bimce, on je cak onemogucio rad svim trgovinama koje se bave prodajom kucnih ljubimaca. Da je Zakon pun kontradiktornosti i uveliko nedorecen, govori clan 8. istog Zakona u kojem je zabranjena prodaja egzoticnih životinja, kao i prodaja pasa i macaka u prodavnicama za kucne ljubimce.
Arman Akšamovic, vlasnik Zoo centra u Sarajevu, upozorava da, prema ovoj legislativi, njemu preostaje jedino prodaja domace ptice, a to je VRABAC.

Eto na kraju i malo sale

Dzemal_sa ::

Kod nas u Bosni je parlament zabranio KUCNE LJUBIMCE
Nadam se da ce biti i neki popratni tekst o tome vrlo brzo

Upravo to se desava kad predlog zakona parlamentu serviraju nevladine organizacije, kojekakvi "zastitari" da bi se dodvorili svojim finansijerima, pa se eto desi da se na nasim prostorima usvoje restriktivniji zakoni nego u EU, a poslanici glasaju a da ni ne procitaju predlog zakona...

Ma prijatelju kakve koristi i da procitaju zakon kad nemaju pojma... i tako nam je sve u drzavi i ne samo kod nas u Bosni nego u citavoj bivsoj Jugi... jedno veliko FUJ...

Video sam da je svetska kinoloska organizacija izbacila BiH iz clanstva,a sad vidim i zasto
Da nece mozda i serijatski zakon da uvedu

[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img529/7395/11769529.jpg][/IMG]
klikajte na sliku da se poveća

Član 37.
(Prava službenog veterinara)
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama
odreñenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega,
službeni veterinar ima pravo:
a) slobodno pristupiti u sve prostorije gdje borave ili se
iskorištavaju životinje, u slučaju postojanja sumnje da se sa
životinjama postupa na način koji nije u skladu s odredbama ovog
zakona;
b) obavljati redovne preglede svih prostorija gdje borave ili se
iskorištavaju životinje, zatim sajmove, priredbe, trgovine sa
životinjama, prijevoznike itd.
Član 38.
(Dužnosti i mjere službenog veterinara)
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama
odreñenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega,
dužnosti i mjere službenog veterinara su:
a) dokumentirati provoñenje i rezultate izvršene inspekcije i
preduzetih mjera i o tome izvještavati Ured;
b) imaocu u pojedinačnom slučaju naložiti nužne mjere s ciljem
ispunjavanja odredbi ovog zakona;
c) privremeno ili trajno oduzeti životinju u slučaju da se krše
odredbe ovog zakona i smjestiti je na drugo odgovarajuće mjesto na
trošak imaoca životinje;
d) narediti usmrćivanje ili klanje životinje ako za to postoje
opravdani veterinarsko-zdravstveni razlozi;
e) narediti istovar i odmor životinja u slučaju utovara prekobrojnih
životinja ili dužeg vremenskog transporta;
f) zabraniti klanje životinja ako prije nisu omamljene;
g) zabraniti izvoñenje operativnih ili drugih zahvata na životinji
ako nije provedena analgezija ili anestezija;
h) zabraniti rad skloništa za životinje ako ne ispunjavaju odredbe
ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
i) zabraniti izvoñenje ogleda na životinjama ako ne postoji
dozvola.
Član 39.
(Pomoć policije i carinske službe)

Ako policija i organi carinske službe u obavljanju svojih zadataka
utvrde da postoji kršenje odredbi ovog zakona ili propisa donesenih na
osnovu njega, dužni su o tome obavijestiti najbližeg službenog
veterinara.
POGLAVLJE XIII. NADLEŽNOST DRŽAVNIH ORGANA
Član 40.
(Donošenje podzakonskih akata)
Nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, donosi sljedeće podzakonske
akte:
a) Odluku o zaštiti životinja za držanje (farmskih životinja) i
uslove koje moraju ispunjavati objekti za držanje životinja;
b) Odluku o zaštiti kućnih ljubimaca;
c) Odluku o držanju opasnih životinja;
d) Odluku o zaštiti životinja prilikom klanja;
e) Odluku o načinu transporta životinja;
f) Odluku o uslovima i načinu držanja životinja u zoološkim vrtovima
i prodavnicama kućnih ljubimaca;
g) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati skloništa
za životinje;
h) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati higijenski
servisi;
i) Odluku o uslovima koje moraju da ispunjavaju organizacije koje se
bave obavljanjem ogleda nad životinjama;
j) Odluku o zaštiti laboratorijskih životinja;
k) Odluku o osnivanju Etičke komisije i Stručnog savjeta za zaštitu
i dobrobit životinja;
l) Odluku o uslovima koje moraju ispunjavati uzgajivači kućnih
životinja namjenjenih prodaji;
m) Odluku o uslovima za prodaju kućnih ljubimaca u trgovinama za
prodaju kućnih ljubimaca, te uslove za osposobljenost osoblja.
POGLAVLJE XIV. KAZNENE ODREDBE
Član 41.
(Prekršaj imaoca životinje)
Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za
prekršaj imalac životinje ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovog zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti s članom 4. ovog zakona;
c) ne obavlja dužnosti iz člana 5. ovog zakona;
d) drži kao kućne ljubimce životinje navedene u članu 6. stav (3)
ovog zakona;
e) drži neregistrirane kućne ljubimce (član 8. ovog zakona);
f) se ponaša suprotno članu 10. ovog zakona;
g) dozvoli izvoñenje operativnih i zootehničkih zahvata bez
anestezije (član 11. ovog zakona);
h) dozvoli izvoñenje amputacije član (12. stav (1) ovog zakona);
i) usmrćuje životinje u suprotnosti s članom 14. stav (1) tačka a) i
b) ovog zakona;
j) postupa u suprotnosti s članom 24. ovog zakona;
k) sputava životinje (član 26. ovog zakona);
l) ometa rad veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog
nadzora iz člana 37. stav (1) tačke a) i b);
m) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora
iz člana 38. stav (1) tačke c) i d) ovog zakona;
n) obavlja radnje u suprotnosti s članom 7. ovog zakona.
Član 42.
(Prekršaj pravnih i fizičkih lica)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će
se za prekršaj pravno lice ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovog zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti s članom 4. ovog zakona;
c) ne vodi registar životinja ( član 8. ovog zakona);
d) prodaje kućne ljubimce suprotno članu 9. ovog zakona;
e) ne pruži hitnu veterinarsku pomoć ( član 10. stav (2) ovog
zakona);

f) izvodi operativne i zootehničke zahvate bez primjene anestezije
(član 11. stav (1) ovog zakona);
g) usmrćuje životinje u suprotnosti s članom 14. stav (1) tačke c),
d) i e) i članom 15. ovog zakona;
h) postupa u suprotnosti s članom 18. i 19. ovog zakona;
i) kolje životinju u suprotnosti s članom 16. i 17. ovog zakona;
j) postupa s divljim životinjama u suprotnosti s članom 20. ovog
zakona;
k) uzgaja divlje životinje suprotno članu 23. ovog zakona;
l) postupa u suprotnosti s članom 25. ovog zakona;
m) se ponaša suprotno odredbama člana 28. ovoga zakona;
n) se ponaša suprotno odredbama člana 29. ovog zakona;
o) obavlja oglede na životinjama u suprotnosti s članom 31. ovog
zakona;
p) ne ispunjava uslove iz člana 32. ovog zakona;
r) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora
iz člana 38. stav (1) tačke d), e), f), g), h) i i) ovog zakona;
s) obavlja radnje u suprotnosti s članom 7. ovog zakona.
(2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom
kaznom u iznosu od 200,00 KM do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom
licu.
POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 43.
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(1) Podzakonski akti iz ovog zakona bit će doneseni u roku od godinu
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Imaoci pasa i mačaka dužni su da mikročipuju i upišu u registar
svoje kućne životinje roñene, odnosno nad kojima je stečeno vlasništvo
prije stupanja na snagu ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Skloništa za životinje iz člana 28. ovog zakona moraju se
osnovati u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Do osnivanja skloništa za životinje iz člana 28. ovog zakona, od
tijela predviñenih ovim zakonom, veterinarske stanice mogu, u saradnji
s nadležnim općinskim organima, provoditi kastraciju, sterilizaciju i
obilježavanje napuštenih životinja, naročito pasa lutalica, te njihovo
ponovno puštanje na mjesta prirodnog staništa, a s ciljem stabilizacije
populacije napuštenih životinja kontrolom njihove reprodukcije u
kratkom roku.
(5) Odredba iz člana 4. ovog zakona o zabrani uzgoja životinja s
ciljem proizvodnje krzna stupit će na snagu 2018. godine.
Član 44.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
PSBiH, broj 316/09
26. februara 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r.
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Dušanka Majkić, s. r.

e) otklone uzroke nezgoda, trpljenja i bola na najbrži mogući
način;
f) obilježe životinje i vode evidenciju.
( Odluku o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica koja se
bave obavljanjem ogleda nad životinjama donosi nadležno ministarstvo.
Član 32.
(Pravna lica registrirana za obavljanje ogleda)
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati visokoškolske i
naučnoistraživačke ustanove te stručna pravna lica koja su registrirana
za obavljanje ogleda na životinjama, ako ispunjavaju odredbe utvrñene
članom 31. ovog zakona. Nadležni organ donijet će podzakonski akt kojim
se regulira obavljanje ogleda.
(2) Pravno lice koje izvodi ogled na životinji mora imati zaposlenog
stručnjaka za zaštitu životinja koji ima potrebno znanje iz te oblasti.
Stručnjak za zaštitu životinja priprema obrazloženje za voñenje ogleda
i odgovoran je za njegovo voñenje.
(3) Generalno odobrenje za obavljanje ogleda na životinjama mogu
dobiti stručnjaci koji poznaju fiziologiju i ponašanje životinja, tj.
veterinari i biolozi sa užom specijalnosti iz zoologije, a na zahtjev
za svaki pojedinačni ogled ljekari, agronomi - stočari, farmakolozi,
(stomatolozi).
(4) Lica koja izvode ogled ili učestvuju u njemu i lica koja se
brinu o životinjama u toku ogleda potrebno je da imaju adekvatno znanje
i obuku. Lica koja su posebno zadužena za izvršenje ili nadzor nad
provoñenjem ogleda treba da dobiju uputstva, iz odgovarajućih naučnih
disciplina a koja je bitno preduzeti za spretan rad i zaštitu
laboratorijskih životinja, za odgovarajući ogled. Oni će morati imati
zadovoljavajući nivo obuke za obavljanje zadatka.
Član 33.
(Ogledi u nastavne svrhe)
Ogledi na životinjama za nastavne svrhe dozvoljeni su samo ako se ne
mogu postići zadovoljavajući rezultati drugim nastavnim pomagalima
(npr. slike, modeli, preparati, kompjuterski programi i sl.).
Član 34.
(Etička komisija)
(1) Nadležni ministar zajedno s ministrom okoliša i turizma
Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ministrom nauke i tehnologije
Republike Srpske osniva Etičku komisiju sastavljenu od sedam članova,
uključujući reprezentativne prirodnjake, medicinare, veterinare i
naučnike, kao i predstavnike nevladinih organizacija koji imaju zaštitu
životinja kao zakonsku obavezu.
(2) Prilikom izbora članova Etičke komisije mora se voditi računa da
ne postoji sukob interesa.
(3) Etička komisija daje savjete o pitanjima etike i dobrobiti
životinja u postupcima upotrebe životinja u ogledima.
(4) Zabranjeno je izvoditi oglede ili testove na životinjama bez
pozitivnog mišljenja Etičke komisije.
(5) Posebne propise koji se odnose na zaštitu i dobrobit
laboratorijskih životinja, izvoñenje ogleda, evidenciju koja se vodi,
osnivanje Etičke komisije, na prijedlog Ureda, propisuje nadležno
ministarstvo.
POGLAVLJE XI. STRUČNI SAVJET ZA ZAŠTITU I DOBROBIT ŽIVOTINJA
Član 35.
(Stručni savjet)
(1) Stručni savjet za zaštitu i dobrobit životinja (u daljnjem
tekstu: Stručni savjet) formira se od istaknutih stručnjaka
veterinarske, medicinske, biološke, farmakološke i sličnih struka koji
djeluju u oblasti zaštite i dobrobiti životinja.
(2) Stručni savjet je savjetodavni organ koji daje mišljenja i
prijedloge o pitanjima vezanim za zaštitu i dobrobit životinja.
(3) Zadaci Stručnog savjeta su da:
a) ocjenjuje stanje u oblasti zaštite i dobrobiti životinja;
b) odreñuje strategiju zaštite i dobrobiti životinja;
c) prati i ocjenjuje provoñenje ovog zakona;
d) daje savjete vezane za zaštitu i dobrobit životinja;
e) daje mišljenje i predlaže propise vezane za zaštitu i dobrobit
životinja.
(4) Broj i članove Stručnog savjeta, na prijedlog Ureda, imenuje
nadležni ministar. Stručni savjet radi prema svom poslovniku o radu.
Članovi Stručnog savjeta imaju pravo naknade za svoj rad. Stručni
savjet finansira se iz budžeta nadležnog ministarstva.
POGLAVLJE XII. NADZOR
Član 36.
(Nadzor nad provoñenjem Zakona)
Nadzor nad provoñenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega
provodi Ured, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine, preko službenih veterinara.

h) angažirati se na udomljavanju životinja i pronalaženju vlasnika;
i) mikročipovati svaku pristiglu životinju ako ona već nije
mikročipovana.
(2) Imalac životinje ima pravo zahtijevati povrat životinje koja je
nañena i smještena u sklonište osam dana od dana smještanja u
sklonište, u protivnom životinja se može dodijeliti drugom
zainteresiranom licu.
(3) Lice koje udomi pronañenu životinju dužno je potpisati izjavu o
udomljavanju životinje.
(4) Sklonište za životinje osniva fizičko ili pravno lice, jedinica
lokalne samouprave, općina, grad, kanton ili entitet.
(5) Nadležni upravni organ kantona, grada ili općine izdaje dozvolu
za formiranje skloništa za životinje, na osnovu uputstva koje propisuje
nadležno ministarstvo, a na prijedlog Ureda, te vodi upisnik skloništa
za životinje.
Član 29.
(Higijenski servis)
(1) Napuštene i izgubljene životinje skupljaju zaposleni u
higijenskom servisu tako da životinji nanose najmanje bola i patnji i
predaju ih u skloništa za životinje.
(2) Ako je pronañena divlja životinja, higijenski servis obavezan je
najbližem lovačkom društvu podnijeti zahtjev za njeno vraćanje u
prirodu ako je to moguće, ili u suprotnom, životinja se predaje
najbližem zoološkom vrtu koji je opremljen za njeno primanje. Ukoliko
ni zoološki vrt nije u mogućnosti da primi životinju, ona se usmrćuje.
(3) Ako je pronañena posebno zaštićena divlja životinja, obavještava
se organ državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode i okoliša,
koji donosi odluku o daljnjem postupku.
(4) Nadležni upravni organ kantona, grada ili općine izdaje dozvolu
za formiranje higijenskog servisa za životinje, a na osnovu uputstva
koje propisuje nadležno ministarstvo, a na prijedlog Ureda.
Član 30.
(Finansiranje skloništa i higijenskih servisa)
Skloništa i higijenski servisi finansiraju se iz:
a) budžeta entiteta, kantona, gradova i općina;
b) drugih vidova finansiranja (donacije, pokloni itd.).
POGLAVLJE X. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA OGLEDE I DRUGA NAUČNA ISTRAŽIVANJA
Član 31.
(Ogledi na životinjama)
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati pravna lica, koja su
registrirana za izvoñenje ogleda i imaju dozvolu nadležnog ministarstva
za obavljanje ogleda na životinjama.
(2) Ogledi na životinjama prema stavu (1) ovog člana mogu se
dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili povreda životinja
može etički opravdati očekivanim rezultatima koji su značajni za ljude
ili životinje, odnosno nauku.
(3) Dozvola za obavljanje ogleda nad živim životinjama izdaje se
kada:
a) nije moguće nabaviti ljudske ćelije ili tkivo za obavljanje
ogleda;
b) ako raspoloživa tehnologija ne zadovoljava zahtjeve
istraživanja.
(4) Svaki ogled treba da se izvodi na najmanjem mogućem broju
životinja. Prije početka, u toku i prateći izvoñenja ogleda potrebno je
životinju dovesti u stanje anestezije ili analgezije, ako način
izvoñenja ogleda to dozvoljava.
(5) Dozvola za obavljanje ogleda nad životinjama ne smije se izdati
za:
a) isprobavanja oružja, municije ili pripadajućeg pribora;
b) istraživanja ili razvoja proizvoda od duhana i alkohola;
c) istraživanje hemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju
predmeta za opću upotrebu;
d) istraživanja u kozmetičke svrhe.
(6) Dozvola za obavljanje ogleda, iz stava (1) ovoga člana, izdaje
se za konkretan ogled ili seriju ogleda. Dozvolom se utvrñuje rok
važenja dozvole za obavljanje ogleda.
(7) Imaoci životinja za ogled dužni su da:
a) životinjama za oglede osiguraju smještaj, hranu, vodu, brigu
adekvatnu njihovom zdravlju i dobrobiti;
b) svedu na minimum ograničenja s ciljem zadovoljenja njihove
psihičke i etiološke potrebe;
c) nadgledaju okruženje u kojem se nalaze;
d) svakodnevno provjeravaju njihovu dobrobit i zdravstveno stanje;

Član 22.
(Lov)
Posebnim propisima koje donosi nadležno ministarstvo (za zaštitu
okoliša) regulirat će se broj i način lova, vrste divljih životinja
koje se mogu loviti i pecati, kao i druge aktivnosti vezane za zaštitu
i dobrobit divljih životinjskih vrsta.
Član 23.
(Uzgoj divljih životinja)
Zabranjeno je uzgajati divlje životinje, osim u slučaju:
a) uzgoja u zoološkim vrtovima;
b) radi spašavanja pojedinih životinjskih vrsta.
POGLAVLJE VIII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, CIRKUSIMA I NA
IZLOŽBAMA
Član 24.
(Dužnosti imaoca zooloških vrtova)
Imaoci životinja u zoološkim vrtovima i na izložbama moraju, uz
poštivanje ovog zakona, osigurati i:
a) nastambe koje prostorom i opremom zadovoljavaju osnovne potrebe
svake životinjske vrste te uz zatvoreni prostor još i otvoreni prostor
za kretanje;
b) primjerenu hranu i vodu u potrebnim dnevnim količinama;
c) potrebnu veterinarsku zaštitu i liječenje;
d) humani odnos zaposlenog osoblja prema životinjama;
e) zaštitu životinja od posjetilaca;
f) zaštitu posjetilaca od životinja.
Član 25.
(Zoološki vrt)
(1) Zoološki vrt može se osnovati ako su pored općih uslova
ispunjeni i uslovi iz člana 24. ovog zakona.
(2) Saglasnost za osnivanje zooloških vrtova donosi nadležni organ
entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(3) Izložbe životinja mogu se održavati na osnovu saglasnosti o
dozvoli održavanja priredbi i izložbi koje donose nadležni organi
entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na osnovu zahtjeva i
priložene dokumentacije o porijeklu i zdravstvenom stanju životinja.
(4) Uslove za osnivanje i rad zoološkog vrta, te uslove za
održavanje izložbi životinja propisuje Ured.
Član 26.
(Sputavanje životinja)
Zabranjeno je voñenje i nastupanje s posebno sputanim životinjama (npr.
medvjedima) te sa životinjama s tjelesnim manama.
POGLAVLJE IX. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA
Član 27.
(Napuštene i izgubljene životinje)
(1) Napuštenim i izgubljenim životinjama potrebno je osigurati
adekvatan smještaj i veterinarsko-zdravstvenu pomoć.
(2) Lice koje nañe napuštenu ili izgubljenu životinju dužno je o
tome obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju ili sklonište za
životinje.
(3) Ako je životinja bolesna ili povrijeñena, te se ne može
izliječiti, potrebno joj je oduzeti život na način koji uzrokuje
minimalnu bol, patnju ili trpljenje (eutanazirati).
(4) Zabranjeno je napuštene i izgubljene životinje iskoristiti u
svrhu vršenja ogleda.
Član 28.
(Skloništa za životinje)
(1) Vlasnik skloništa za životinje dužan je:
a) osigurati dovoljnu količinu hrane i vode za životinje;
b) osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja;
c) osigurati dovoljno životnog prostora za svaku životinju i
omogućiti joj dovoljno kretanja;
d) voditi evidenciju o svakoj zbrinutoj životinji;
e) voditi evidenciju o svakoj udomljenoj životinji;
f) izvršiti obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pristiglih
napuštenih i izgubljenih životinja nakon isteka roka iz stava (2) ovog
člana;
g) primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama;

(3) Utovar, pretovar, istovar i prijevoz životinja mora se obaviti
na način koji neće kod životinja izazvati stvaranje bola ili mučenje
životinje.
(4) Prijevoz životinja mogu obavljati fizička i pravna lica koja su
registrirana za tu djelatnost. Prijevozna sredstva kojima se prevoze
životinje moraju biti označena propisnom oznakom.
(5) Detaljne uslove za utovar, pretovar, istovar i pregled životinja
prilikom uvoza, izvoza i unutrašnjeg prometa propisuje Ured.
Član 19.
(1) Zabranjeno je prevoziti životinje ako bi se prijevozom izazvale
patnje, bol, mučenja, oboljenja, uginuća životinja kao:
a) utovar i prijevoz tokom velike vrućine ili hladnoće;
b) prijevoz u nepokrivenim kamionima, vagonima, dijelu plovila pri
čemu životinje nisu zaštićene od klimatskih uslova;
c) prijevoz u zatvorenim prijevoznim sredstvima, kavezima, ambalaži,
ako u njima nije osigurano provjetravanje;
d) prijevoz životinja osjetljivih na niske ili visoke temperature
ako u prijevozu nije osigurana odgovarajuća temperatura;
e) prijevoz bez osigurane minimalne propisane površine za svaku
životinju;
f) prijevoz bez osiguranja od samopovreñivanja životinje,
povreñivanja drugih životinja ili ispadanja iz prijevoznog sredstva;
g) prijevoz bez osiguranog hranjenja, napajanja i odmora životinja u
propisanim intervalima;
h) prijevoz bolesnih životinja ili u slučaju kada postoji sumnja da
su bolesne ako nije osigurana veterinarska pomoć;
i) prijevoz životinja za koje postoji sumnja da boluju od zaraznih
bolesti;
j) prijevoz vodenih životinja u posebnim prijevoznim sredstvima ili
spremnicima bez dovoljne količine vode, odgovarajuće temperature i
kiseonika;
k) prijevoz ženki u posljednoj četvrtini bremenitosti, ženki u prvih
48 sati nakon okota i njihove mladunčadi osim ako je potrebna hitna
veterinarska intervencija;
l) zabranjeno je prevoziti materijale u istom prijevoznom sredstvu
koji bi mogli biti opasni za njihovo zdravlje i život.
(2) Obavljanje prijevoza na neki od načina iz stava (1) ovog člana
smatra se mučenjem životinja.
(3) Prijevoznik je dužan osigurati zaštitu od opasnih i divljih
životinja, te njihovu fizičku zaštitu, a prijevozno sredstvo mora biti
tako označeno da upozorava da se prevoze opasne ili divlje životinje.
(4) Prijevoznik je dužan odrediti lice koje će se tokom prijevoza
brinuti o ispunjavanju propisanih uslova za transport životinja,
njihovom napajanju, hranjenju i odmoru, a koje mora biti stručno
osposobljeno, čiji program obuke, osposobljavanja, obučenosti propisuje
nadležno ministarstvo.
(5) Pri utovaru, istovaru, pretovaru i tjeranju zabranjena je
upotreba predmeta kojima se direktno nanosi bol životinji.
POGLAVLJE VII. ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA
Član 20.
(Divlje životinje)
Zabranjuju se radnje kojima se divlje životinje u prirodi, kao
populacija ili jedinke, izvrgavaju mučenju ili se trajnije
onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija (hranjenja, napajanja,
razmnožavanja) raznim zahvatima poput:
a) onemogućavanja pristupa vodi ograñivanjem, zagañivanjem,
tjeranjem i slično;
b) uništavanja cijelog staništa ili njegovih dijelova bitnih za
opstanak neke vrste;
c) unošenja stranih životinjskih vrsta u stanište;
d) hvatanja živih životinja ili usmrćivanja životinja na način koji
uzrokuje trajnije patnje;
e) drugih zahvata sa štetnim posljedicama.
Član 21.
(Prirodna staništa)
Korisnici lovišta divljim životinjama u prirodnim staništima moraju
osigurati:
a) sve uslove potrebne za biološki opstanak prirodne populacije u
sklopu ekološke ravnoteže;
b) saniranje mogućih zatečenih ili novonastalih poremećaja u
staništu;
c) veterinarsko-zdravstvenu zaštitu.

a) se životinja ne može izliječiti, a ostanak u životu će joj
uzrokovati nepotrebne bolove i patnju;
b) je životinja dostigla visoku starost i otkazuju joj osnovne
životne funkcije;
c) životinja boluje od neizlječive i/ili zarazne bolesti, posebno
one koja može ugroziti ljude;
d) je životinja opasna za okolinu;
e) je životinja u agoniji.
(2) Za slučajeve iz stava (1) tačka a) i b) ovog člana, o
usmrćivanju odlučuje imalac životinje, po preporuci veterinara, a za
slučajeve iz stava (1) tačka c), d) i e) ovog člana veterinar.
Član 15.
(Način usmrćivanja)
(1) Životinju može usmrtiti lice osposobljeno za te poslove - doktor
veterinarske medicine. Usmrćivanje se vrši na način koji će životinji
osigurati brzu smrt, bez patnje koja se može izbjeći.
(2) Uništavanje glodara (deratizaciju) obavljaju za te poslove
registrirane i osposobljene veterinarske organizacije, na način koji će
kod životinja uzrokovati što manje bola i mučenja.
(3) Usmrćivanje životinja koje je u suprotnosti s ovim članom
smatrat će se mučenjem životinja i bit će nareñene mjere iz čl. 41. i
42. ovog zakona
POGLAVLJE V. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI KLANJU
Član 16.
(Omamljivanje i klanje)
(1) Životinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila
omamljena, osim ako se radi o posebnom postupku klanja odreñenim
vjerskim obredom ili ako je životinja u agoniji.
(2) Omamljivanje se provodi na stručan način:
a) mehaničkim načinom;
b) električnim načinom i
c) plinom.
(3) Omamljivanje i klanje mora provoditi lice koje je osposobljeno i
licencirano od Ureda i koje ne smije upotrebljavati sredstva za
omamljivanje kojima se životinji nanosi nepotrebna bol.
(4) Detaljne uslove za obavljanje ritualnog klanja propisat će
Ured.
Član 17.
(1) U klaonici se sa životinjama mora postupati na sljedeći način:
a) životinje za klanje treba po prispijeću istovariti iz prijevoznog
sredstva uz upotrebu odgovarajuće opreme, da se poštede uznemirenosti,
straha, patnji i bolova;
b) kretanje životinje u krugu klaonice do prostora za smještaj treba
se odvijati pažljivo i bez nanošenja bola, uz primjenu odogovarajućeg
pribora za voñenje;
c) klaonice moraju biti opremljene odgovarajućim oborima ili stajama
u koje životinje treba da budu smještene, zaštićene od nepovoljnih
klimatskih uslova, hranjene i napajane do klanja;
d) životinje moraju biti omamljene odgovarajućim postupcima
neposredno prije klanja, kojim se moraju dovesti u stanje
neosjetljivosti i u tom stanju usmrtiti.
(2) Klanje se mora obaviti upotrebom odgovarajuće opreme.
(3) Bolesne i povrijeñene životinje treba klati na samom kraju
klanja, poslije zdravih životinja, bez dodatnog izazivanja bola i
mučenja.
(4) Detaljne uslove za zaštitu životinja prilikom klanja propisuje
nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda.
(5) Životinja se ne može zaklati ako nije izvršen veterinarski
pregled prije klanja i ako nije omamljena na propisan i stručan način.
POGLAVLJE VI. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI PRIJEVOZU
Član 18.
(Prijevoz životinja)
(1) Životinje koje se transportuju drumskim, željezničkim ili
zračnim prijevozom treba da imaju odgovarajući prostor, zavisno od
vrste životinje, s dovoljnom ventilacijom, da su zaštićene od
nepovoljnih vremenskih uslova te da im je osigurana dovoljna količina
vode i hrane.
(2) Za transport vodenih životinja količina vode u kojoj se nalaze
mora biti dovoljna za broj životinja koje se transportuju. Mora se
izbjeći povećanje temperature vode i smanjenje količine kiseon

(6) Posebne uslove iz stava (4) ovog člana, te uslove za
osposobljenost osoblja i način propisivanja uputstva iz stava (4) tačka
b) ovog člana propisuje nadležni organ.
POGLAVLJE III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI OBAVLJANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I
ZOOTEHNIČKIH ZAHVATA
Član 10.
(Odnos prema zdravlju životinja)
(1) Dužnost i obaveza imaoca životinje je da traži pomoć veterinara
u slučaju povrede i bolesti životinje, pri okotu ili u slučaju drugih
bolesnih stanja.
(2) Veterinar je dužan pružiti hitnu veterinarsku pomoć.
Član 11.
(Intervencije na životinjama)
(1) Svi operativni i zootehnički zahvati na životinjama moraju se
obavljati uz primjenu anestezije, koju mora davati doktor veterinarske
medicine.
(2) U slučaju da lokalna anestezija ne može životinji otkloniti bol,
primjenjuje se opća anestezija.
(3) Izvoñenje zahvata, bez anestezije, koji kod životinje uzrokuju
bol, smatrat će se mučenjem životinje i bit će nareñene mjere iz čl.
41. i 42. ovog zakona.
(4) Anestezija se ne provodi pri:
a) opasnosti od uginuća, ugušenja, iskrvarenja i slično;
b) označavanju životinja;
c) veterinarsko - dijagnostičkim postupcima;
d) uzrokovanju veće boli anestezijom nego što je bol uzrokovana
zahvatom na životinji ili ako se kod sličnih zahvata na ljudima, u
pravilu, ne daje anestezija;
e) anestezija se ne provodi pri sljedećim zootehničkim zahvatima:
1) odstranjivanju rogova ili sprečavanju rasta rogova kod goveda
mlañih od šest sedmica;
2) skraćivanju repa jagnjadi mlañoj od osam dana, elastičnim
prstenovima;
3) skraćivanju repa prasadi mlañoj od četiri dana kao i jagnjadi
mlañoj od osam dana;
4) skraćivanju zuba prasadi mlañoj od osam dana, ukoliko je to
potrebno za zaštitu životinje, majke i braće i sestara;
5) skraćivanju vrhova kljunova živine u intenzivnom uzgoju, kao i
kljunova pilića mlañih od 10 dana;
6) uklanjanju posljednjeg članka nožnog prsta koji nosi kandže kod
tovljenih pilića koji treba da služe kao rasplodni pijetlovi, u toku
prvog dana života.
Član 12.
(Amputacija)
(1) Zabranjena je djelimična ili potpuna amputacija pojedinih
dijelova životinjskog tijela.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, djelimična ili
potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela dozvoljena
je:
a) ako za pojedine operativne zahvate postoji veterinarsko-
medicinska indikacija;
b) u slučaju kada je kastracija ili sterilizacija potrebna radi
sprečavanja rañanja neželjenih životinja;
c) pri skraćivanju repova kod pasa kod kojih je zahvat u njihovu
korist.
(3) Amputacija je dozvoljena i u slučaju iz člana 11. stav (4) tačka
e) ovog zakona.
POGLAVLJE IV. USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA
Član 13.
(Usmrćivanje)
Usmrćivanje životinja može se provesti ako:
a) je usmrćivanje životinje kičmenjaka potrebno radi održavanja
prirodne ravnoteže u lovištu, u skladu sa Zakonom o lovstvu ("Službene
novine Federacije BiH", br. 4/06 i "Službeni glasnik Republike Srpske",
br. 4/02);
b) se odvija u okviru mjera za uništavanje štetočina, a na drugi
način se ne može spriječiti, onda se usmrćivanje smije izvršiti samo
ako to neće uzrokovati više od nužnih bolova.
Član 14.
(Eutanazija)
(1) Eutanazija životinja može se provesti ako:

k) onemogućavati kretanje životinji na način da joj se nanosi bol,
patnja ili povreda;
l) bolesne, povrijeñene ili životinje s vidljivom manom koristiti u
zaprezi ili pod sedlom;
m) podsticati rast životinja dodavanjem u hranu materija s
farmakološkim djelovanjem s ciljem podsticanja povećanja tjelesne
mase;
n) odstranjivanje glasnica živini i psima;
o) bolno potkivanje kopitara;
p) odstranjivanje kandži mačkama;
r) spolno zloupotrebljavati;
s) pojesti životinju koja je kućni ljubimac;
t) isprobavati municiju na životinji;
u) pri treningu ili drugim sportskim takmičenjima ili sličnim
priredbama primjenjivati mjere na životinji, koje uzrokuju značajne
bolove, patnje ili povrede i koje mogu uticati na sposobnost životinja,
kao i životinjama davati sredstva za doping;
v) na silu hraniti životinju, osim u slučaju kada je to medicinski
opravdano;
z) davati životinji hranu koja joj uzrokuje patnju, bol i štetu;
aa) upotrebljavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja;
bb) uzgajati životinje s ciljem proizvodnje krzna;
cc) držanje životinja u cirkusima, te njihovo korištenje u cirkusnim
predstavama s drugim životinjama;
dd) organizirati trke pasa na tvrdim podlogama;
ee) koristiti tehničke ureñaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima
se u obliku kazne utiče na ponašanje životinja, uključujući bodljikave
ogrlice ili sredstva koja uključuju upotrebu električne struje ili
hemijskih supstanci;
ff) uzgajati životinje na način da trpe bol, patnju i strah, te ih
namjerno povreñivati, protivno pravilima struke, odnosno najnovijim
naučnim dostignućima, te uvoziti i prodavati životinje koje potiču iz
takvog uzgoja;
gg) povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim
metodama;
hh) davati žive životinje kao nagrade u igrama na sreću;
ii) prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol,
patnju, povrede ili strah;
jj) izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim
uslovima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu
vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol,
patnja, povrede ili strah;
kk) zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj,
ishranu i njegu.
Član 5.
(Dužnosti imaoca životinje)
(1) Imalac životinje, zavisno od vrste, pasmine, starosti i
fizioloških potreba, dužan je životinju:
a) hraniti i napajati prema njenim fiziološkim potrebama;
b) njegovati i osigurati joj zdravstvenu zaštitu;
c) smjestiti je u dovoljno prostora i osigurati joj odgovarajuće
uslove za kretanje, ako je privezana ili zatvorena;
d) osigurati životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima
dovoljno svjetlosti, toplote, vlage, provjetravanje, higijenu
prostora;
e) osigurati takav sistem nadzora nad životinjama koje se drže u
zatvorenim prostorima da u slučaju nesreće imalac životinja može
reagirati na propisan način;
f) ne izlagati životinju ekstremnoj toploti ili hladnoći;
g) osigurati životinji dovoljno kretanja.
(2) Detaljne uslove i način držanja životinja, kao i način
osposobljavanja lica koja se brinu o životinjama propisuje Ured.
Član 6.
(Zaštita kućnih ljubimaca)
(1) Kućni ljubimci moraju imati životne uslove u skladu s njihovim
potrebama.
(2) Detaljne uslove koji se odnose na držanje i dobrobit kućnih
ljubimaca, kao i način označavanja životinja, na prijedlog Ureda,
propisuje nadležno ministarstvo.
(3) Zabranjeno je držati kao kućne ljubimce životinje koje su
zaštićene, divlje životinje, te životinjske vrste i pasmine koje su
opasne za život.
(4) Imaoci kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja
životinja pod njihovim nadzorom.
Član 7.
Uzgoj kućnih životinja namijenjenih prodaji ne može početi prije nego
što nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, ne donese rješenje o
zadovoljavanju uslova.
Član 8.
(Registracija kućnih ljubimaca)
(1) Imaoci pasa i mačaka dužni su registrirati pse i mačke, u roku
od sedam dana od dana sticanja vlasništva, u veterinarskoj organizaciji
koja vodi registar životinja.
(2) S ciljem identifikacije, sve životinje trajno treba da budu
označene, a imaoci pasa i mačaka dužni su izvršiti trajno označavanje
pasa i mačaka pomoću mikročipa koje izvodi samo veterinar. Zabranjeno
je uklanjanje mikročipa, osim u slučaju ako za to postoje opravdani
zdravstveni razlozi.
(3) Ured će voditi registar svih označenih pasa i mačaka.
Član 9.
(Prodaja kućnih ljubimaca)
(1) Kućni ljubimci ne smiju se prodavati licima mlañim od 18 godina,
osim ako imaju dozvolu (ako su u pratnji) roditelja ili staratelja.
(2) Zabranjena je prodaja egzotičnih životinja i životinja koje su
zaštićene zakonom.
(3) Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na pijacama i sajmovima.
(4) Prodaja kućnih ljubimaca dozvoljena je samo u trgovinama za
prodaju kućnih ljubimaca koje ispunjavaju posebne uslove i za to imaju
izdato rješenje nadležnog organa:
a) da se za svaku životinju osigura dokaz o njenom porijeklu i
zdravstvenom stanju;
b) da su zaposleni u trgovinama osposobljeni za brigu o životinjama
i za izdavanje pisanog uputstva o odgovarajućem načinu držanja
životinja koje prodaju.
(5) Zabranjeno je prodavati pse i mačke u trgovinama za prodaju
kućnih ljubimaca.

Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna
skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma,
održanoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma
naroda, održanoj 26. februara 2009. godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
(1) Ovim zakonom ureñuje se odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit
životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja,
zaštite životinja u vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom
transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim
životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama,
formiranje etičke komisije i stručnog savjeta, kao i nadzor nad
provoñenjem ovog zakona i kaznene sankcije za prekršioce zakona.
(2) Odredbe ovog zakona odnose se na sve životinje koje imaju
razvijena čula za nadražaj i nervni sistem za registriranje nadražaja
koji mogu dovesti do bola.
(3) Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na druge organizme za
koje ne postoji sigurnost da li imaju svojstva životinje ili ne.
Član 2.
(Značenje termina)
U ovom zakonu pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
a) analgezija je postupak smanjivanja ili isključivanja osjećaja
boli kod životinje, bez gubitka svijesti;
b) anestezija je postupak isključenja osjetljivosti životinja;
c) eutanazija je poseban način usmrćivanja koje isključuje patnju i
bol životinja;
d) higijenski servis je služba za prikupljanje napuštenih,
izgubljenih i uginulih životinja, koji osnivaju pravna lica u skladu s
odredbama ovog zakona;
e) imalac ili vlasnik životinje je fizičko ili pravno lice koje je
vlasnik životinje, ili bilo koje drugo lice koje je stalno ili
povremeno:
1) vlasnik životinje;
2) odgovorno ili zaduženo za životinju;
3) odgovorno za čuvanje i kontrolu djece mlañe od 16 godina koja
posjeduju životinju, odnosno koja se bave uzgajanjem, zaštitom,
upotrebom, gajenjem, upravljanjem, obučavanjem, prijevozom ili prodajom
životinje;
f) izgubljena životinja je ona životinja koja je napustila vlasnika
bez njegove volje i on je traži;
g) korisnik lovišta je organizacija koja gazduje lovištem;
h) kućni ljubimci su: psi, domaće mačke, domaće ptice, mali glodari,
terarijske, akvarijske i druge životinje koje se uzgajaju ili drže za
društvo, rekreaciju, zaštitu ili pomoć čovjeku;
i) nadležni organ za provoñenje ovog zakona je Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljnjem tekstu: nadležno
ministarstvo);
j) nadležni ministar je ministar vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa;
k) napuštena životinja je kućna životinja koju je vlasnik svjesno
napustio;
l) ogled je svaki zahvat ili postupak na životinjama u
naučnoistraživačke ili nastavne svrhe koji može uzrokovati bol, patnju,
trpljenje, nepopravljivu štetu ili smrt, ali isključujući najmanju
bolnu metodu prihvaćenu u modernoj praksi (tzv. humana metoda) za
ubijanje ili obilježavanje životinja. Ogled počinje kad se životinja
priprema za ispitivanje, a završava kad prestaju posljednja posmatranja
životinje vezana za ogled. Eliminacija bola, trpljenja, patnje ili
nepopravljive štete uspješno se postiže upotrebom anestezije ili
analgezije ili drugim metodama;
m) omamljivanje je obavezni postupak prije klanja koji, primijenjen
na životinji, uzrokuje gubitak svijesti i osjećaja i traje dok ne
nastupi smrt;
n) prijevoznik je fizičko ili pravno lice koje obavlja prijevoz
živih životinja;
o) skloništa za životinje su prostori u kojima se smještaju
pronañene (napuštene i izgubljene) životinje na daljnju brigu i moguće
udomljavanje;
p) veterinar je doktor veterinarske medicine ili diplomirani
veterinar s veterinarskom licencom;
r) veterinarski tehničar je lice koje, pod kontrolom veterinara,
obavlja pojedinačne veterinarske poslove u veterinarstvu u skladu sa
Zakonom o veterinarstvu u BiH;
s) životinje za držanje su životinje koje se drže ili gaje za
proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna ili u druge
privredne svrhe;
t) životinje iz zooloških vrtova su životinje koje slobodno žive,
koje se slobodno izlažu u stalnom objektu najmanje sedam dana u godini,
sa izuzetkom cirkusa i trgovina kućnim ljubimcima.
Član 3.
(Zabrana ubijanja i mučenja)
Zabranjeno je životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol,
patnju i štetu, mučiti je i namjerno izlagati stresu i strahu.
POGLAVLJE II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI DRŽANJU I UZGOJU
Član 4.
(Zaštita životinja pri držanju)
Posebno je zabranjeno:
a) prisiljavati životinju na rad i napore koje ona, zbog svog
uzrasta ili stanja, ne može podnijeti ili koji prevazilaze njenu
snagu;
b) napuštati životinje držane za društvo i druge životinje držane
pod nadzorom čovjeka;
c) uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj
prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje
u takvom životnom prostoru;
d) nanositi bol, patnju ili povredu životinjama prilikom dresure;
e) nanositi bol, patnju, ubijati ili ozljeñivati životinje tokom
snimanja filmova, reklamnih poruka, izložbi ili sličnih namjena;
f) provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu
životinju na drugu, te prireñivati borbe životinja, uključujući borbe
pasa, bikova, medvjeda, pijetlova kao i svih ostalih životinja;
g) huškati životinje na čovjeka, osim prilikom dresure službenih
pasa ministarstva unutrašnjih poslova i vojske;
h) obavljati operativno-kozmetičke i hirurške zahvate na životinjama
koji nisu propisani kao svojstveni pojedinim pasminama, o čemu će
propise donijeti Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Ured);
i) hraniti živim životinjama druge životinje;
j) upotrebljavati žive kičmenjake kao mamce u lovu i ribolovu;

Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna
skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma,
održanoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma
naroda, održanoj 26. februara 2009. godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
(1) Ovim zakonom ureñuje se odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit
životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja,
zaštite životinja u vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom
transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim
životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama,
formiranje etičke komisije i stručnog savjeta, kao i nadzor nad
provoñenjem ovog zakona i kaznene sankcije za prekršioce zakona.
(2) Odredbe ovog zakona odnose se na sve životinje koje imaju
razvijena čula za nadražaj i nervni sistem za registriranje nadražaja
koji mogu dovesti do bola.
(3) Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na druge organizme za
koje ne postoji sigurnost da li imaju svojstva životinje ili ne.
Član 2.
(Značenje termina)
U ovom zakonu pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
a) analgezija je postupak smanjivanja ili isključivanja osjećaja
boli kod životinje, bez gubitka svijesti;
b) anestezija je postupak isključenja osjetljivosti životinja;
c) eutanazija je poseban način usmrćivanja koje isključuje patnju i
bol životinja;
d) higijenski servis je služba za prikupljanje napuštenih,
izgubljenih i uginulih životinja, koji osnivaju pravna lica u skladu s
odredbama ovog zakona;
e) imalac ili vlasnik životinje je fizičko ili pravno lice koje je
vlasnik životinje, ili bilo koje drugo lice koje je stalno ili
povremeno:
1) vlasnik životinje;
2) odgovorno ili zaduženo za životinju;
3) odgovorno za čuvanje i kontrolu djece mlañe od 16 godina koja
posjeduju životinju, odnosno koja se bave uzgajanjem, zaštitom,
upotrebom, gajenjem, upravljanjem, obučavanjem, prijevozom ili prodajom
životinje;
f) izgubljena životinja je ona životinja koja je napustila vlasnika
bez njegove volje i on je traži;
g) korisnik lovišta je organizacija koja gazduje lovištem;
h) kućni ljubimci su: psi, domaće mačke, domaće ptice, mali glodari,
terarijske, akvarijske i druge životinje koje se uzgajaju ili drže za
društvo, rekreaciju, zaštitu ili pomoć čovjeku;
i) nadležni organ za provoñenje ovog zakona je Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljnjem tekstu: nadležno
ministarstvo);
j) nadležni ministar je ministar vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa;
k) napuštena životinja je kućna životinja koju je vlasnik svjesno
napustio;
l) ogled je svaki zahvat ili postupak na životinjama u
naučnoistraživačke ili nastavne svrhe koji može uzrokovati bol, patnju,
trpljenje, nepopravljivu štetu ili smrt, ali isključujući najmanju
bolnu metodu prihvaćenu u modernoj praksi (tzv. humana metoda) za
ubijanje ili obilježavanje životinja. Ogled počinje kad se životinja
priprema za ispitivanje, a završava kad prestaju posljednja posmatranja
životinje vezana za ogled. Eliminacija bola, trpljenja, patnje ili
nepopravljive štete uspješno se postiže upotrebom anestezije ili
analgezije ili drugim metodama;
m) omamljivanje je obavezni postupak prije klanja koji, primijenjen
na životinji, uzrokuje gubitak svijesti i osjećaja i traje dok ne
nastupi smrt;
n) prijevoznik je fizičko ili pravno lice koje obavlja prijevoz
živih životinja;
o) skloništa za životinje su prostori u kojima se smještaju
pronañene (napuštene i izgubljene) životinje na daljnju brigu i moguće
udomljavanje;
p) veterinar je doktor veterinarske medicine ili diplomirani
veterinar s veterinarskom licencom;
r) veterinarski tehničar je lice koje, pod kontrolom veterinara,
obavlja pojedinačne veterinarske poslove u veterinarstvu u skladu sa
Zakonom o veterinarstvu u BiH;
s) životinje za držanje su životinje koje se drže ili gaje za
proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna ili u druge
privredne svrhe;
t) životinje iz zooloških vrtova su životinje koje slobodno žive,
koje se slobodno izlažu u stalnom objektu najmanje sedam dana u godini,
sa izuzetkom cirkusa i trgovina kućnim ljubimcima.
Član 3.
(Zabrana ubijanja i mučenja)
Zabranjeno je životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol,
patnju i štetu, mučiti je i namjerno izlagati stresu i strahu.
POGLAVLJE II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI DRŽANJU I UZGOJU
Član 4.
(Zaštita životinja pri držanju)
Posebno je zabranjeno:
a) prisiljavati životinju na rad i napore koje ona, zbog svog
uzrasta ili stanja, ne može podnijeti ili koji prevazilaze njenu
snagu;
b) napuštati životinje držane za društvo i druge životinje držane
pod nadzorom čovjeka;
c) uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj
prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje
u takvom životnom prostoru;
d) nanositi bol, patnju ili povredu životinjama prilikom dresure;
e) nanositi bol, patnju, ubijati ili ozljeñivati životinje tokom
snimanja filmova, reklamnih poruka, izložbi ili sličnih namjena;
f) provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu
životinju na drugu, te prireñivati borbe životinja, uključujući borbe
pasa, bikova, medvjeda, pijetlova kao i svih ostalih životinja;
g) huškati životinje na čovjeka, osim prilikom dresure službenih
pasa ministarstva unutrašnjih poslova i vojske;
h) obavljati operativno-kozmetičke i hirurške zahvate na životinjama
koji nisu propisani kao svojstveni pojedinim pasminama, o čemu će
propise donijeti Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Ured);
i) hraniti živim životinjama druge životinje;
j) upotrebljavati žive kičmenjake kao mamce u lovu i ribolovu;
k) onemogućavati kretanje životinji na način da joj se nanosi bol,
patnja ili povreda;
l) bolesne, povrijeñene ili životinje s vidljivom manom koristiti u
zaprezi ili pod sedlom;
m) podsticati rast životinja dodavanjem u hranu materija s
farmakološkim djelovanjem s ciljem podsticanja povećanja tjelesne
mase;
n) odstranjivanje glasnica živini i psima;
o) bolno potkivanje kopitara;
p) odstranjivanje kandži mačkama;
r) spolno zloupotrebljavati;
s) pojesti životinju koja je kućni ljubimac;
t) isprobavati municiju na životinji;
u) pri treningu ili drugim sportskim takmičenjima ili sličnim
priredbama primjenjivati mjere na životinji, koje uzrokuju značajne
bolove, patnje ili povrede i koje mogu uticati na sposobnost životinja,
kao i životinjama davati sredstva za doping;
v) na silu hraniti životinju, osim u slučaju kada je to medicinski
opravdano;
z) davati životinji hranu koja joj uzrokuje patnju, bol i štetu;
aa) upotrebljavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja;
bb) uzgajati životinje s ciljem proizvodnje krzna;
cc) držanje životinja u cirkusima, te njihovo korištenje u cirkusnim
predstavama s drugim životinjama;
dd) organizirati trke pasa na tvrdim podlogama;
ee) koristiti tehničke ureñaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima
se u obliku kazne utiče na ponašanje životinja, uključujući bodljikave
ogrlice ili sredstva koja uključuju upotrebu električne struje ili
hemijskih supstanci;
ff) uzgajati životinje na način da trpe bol, patnju i strah, te ih
namjerno povreñivati, protivno pravilima struke, odnosno najnovijim
naučnim dostignućima, te uvoziti i prodavati životinje koje potiču iz
takvog uzgoja;
gg) povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim
metodama;
hh) davati žive životinje kao nagrade u igrama na sreću;
ii) prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol,
patnju, povrede ili strah;
jj) izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim
uslovima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu
vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol,
patnja, povrede ili strah;
kk) zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj,
ishranu i njegu.
Član 5.
(Dužnosti imaoca životinje)
(1) Imalac životinje, zavisno od vrste, pasmine, starosti i
fizioloških potreba, dužan je životinju:
a) hraniti i napajati prema njenim fiziološkim potrebama;
b) njegovati i osigurati joj zdravstvenu zaštitu;
c) smjestiti je u dovoljno prostora i osigurati joj odgovarajuće
uslove za kretanje, ako je privezana ili zatvorena;
d) osigurati životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima
dovoljno svjetlosti, toplote, vlage, provjetravanje, higijenu
prostora;
e) osigurati takav sistem nadzora nad životinjama koje se drže u
zatvorenim prostorima da u slučaju nesreće imalac životinja može
reagirati na propisan način;
f) ne izlagati životinju ekstremnoj toploti ili hladnoći;
g) osigurati životinji dovoljno kretanja.
(2) Detaljne uslove i način držanja životinja, kao i način
osposobljavanja lica koja se brinu o životinjama propisuje Ured.
Član 6.
(Zaštita kućnih ljubimaca)
(1) Kućni ljubimci moraju imati životne uslove u skladu s njihovim
potrebama.
(2) Detaljne uslove koji se odnose na držanje i dobrobit kućnih
ljubimaca, kao i način označavanja životinja, na prijedlog Ureda,
propisuje nadležno ministarstvo.
(3) Zabranjeno je držati kao kućne ljubimce životinje koje su
zaštićene, divlje životinje, te životinjske vrste i pasmine koje su
opasne za život.
(4) Imaoci kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja
životinja pod njihovim nadzorom.
Član 7.
Uzgoj kućnih životinja namijenjenih prodaji ne može početi prije nego
što nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, ne donese rješenje o
zadovoljavanju uslova.
Član 8.
(Registracija kućnih ljubimaca)
(1) Imaoci pasa i mačaka dužni su registrirati pse i mačke, u roku
od sedam dana od dana sticanja vlasništva, u veterinarskoj organizaciji
koja vodi registar životinja.
(2) S ciljem identifikacije, sve životinje trajno treba da budu
označene, a imaoci pasa i mačaka dužni su izvršiti trajno označavanje
pasa i mačaka pomoću mikročipa koje izvodi samo veterinar. Zabranjeno
je uklanjanje mikročipa, osim u slučaju ako za to postoje opravdani
zdravstveni razlozi.
(3) Ured će voditi registar svih označenih pasa i mačaka.
Član 9.
(Prodaja kućnih ljubimaca)
(1) Kućni ljubimci ne smiju se prodavati licima mlañim od 18 godina,
osim ako imaju dozvolu (ako su u pratnji) roditelja ili staratelja.
(2) Zabranjena je prodaja egzotičnih životinja i životinja koje su
zaštićene zakonom.
(3) Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na pijacama i sajmovima.
(4) Prodaja kućnih ljubimaca dozvoljena je samo u trgovinama za
prodaju kućnih ljubimaca koje ispunjavaju posebne uslove i za to imaju
izdato rješenje nadležnog organa:
a) da se za svaku životinju osigura dokaz o njenom porijeklu i
zdravstvenom stanju;
b) da su zaposleni u trgovinama osposobljeni za brigu o životinjama
i za izdavanje pisanog uputstva o odgovarajućem načinu držanja
životinja koje prodaju.
(5) Zabranjeno je prodavati pse i mačke u trgovinama za prodaju
kućnih ljubimaca.
(6) Posebne uslove iz stava (4) ovog člana, te uslove za
osposobljenost osoblja i način propisivanja uputstva iz stava (4) tačka
b) ovog člana propisuje nadležni organ.
POGLAVLJE III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI OBAVLJANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I
ZOOTEHNIČKIH ZAHVATA
Član 10.
(Odnos prema zdravlju životinja)
(1) Dužnost i obaveza imaoca životinje je da traži pomoć veterinara
u slučaju povrede i bolesti životinje, pri okotu ili u slučaju drugih
bolesnih stanja.
(2) Veterinar je dužan pružiti hitnu veterinarsku pomoć.
Član 11.
(Intervencije na životinjama)
(1) Svi operativni i zootehnički zahvati na životinjama moraju se
obavljati uz primjenu anestezije, koju mora davati doktor veterinarske
medicine.
(2) U slučaju da lokalna anestezija ne može životinji otkloniti bol,
primjenjuje se opća anestezija.
(3) Izvoñenje zahvata, bez anestezije, koji kod životinje uzrokuju
bol, smatrat će se mučenjem životinje i bit će nareñene mjere iz čl.
41. i 42. ovog zakona.
(4) Anestezija se ne provodi pri:
a) opasnosti od uginuća, ugušenja, iskrvarenja i slično;
b) označavanju životinja;
c) veterinarsko - dijagnostičkim postupcima;
d) uzrokovanju veće boli anestezijom nego što je bol uzrokovana
zahvatom na životinji ili ako se kod sličnih zahvata na ljudima, u
pravilu, ne daje anestezija;
e) anestezija se ne provodi pri sljedećim zootehničkim zahvatima:
1) odstranjivanju rogova ili sprečavanju rasta rogova kod goveda
mlañih od šest sedmica;
2) skraćivanju repa jagnjadi mlañoj od osam dana, elastičnim
prstenovima;
3) skraćivanju repa prasadi mlañoj od četiri dana kao i jagnjadi
mlañoj od osam dana;
4) skraćivanju zuba prasadi mlañoj od osam dana, ukoliko je to
potrebno za zaštitu životinje, majke i braće i sestara;
5) skraćivanju vrhova kljunova živine u intenzivnom uzgoju, kao i
kljunova pilića mlañih od 10 dana;
6) uklanjanju posljednjeg članka nožnog prsta koji nosi kandže kod
tovljenih pilića koji treba da služe kao rasplodni pijetlovi, u toku
prvog dana života.
Član 12.
(Amputacija)
(1) Zabranjena je djelimična ili potpuna amputacija pojedinih
dijelova životinjskog tijela.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, djelimična ili
potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela dozvoljena
je:
a) ako za pojedine operativne zahvate postoji veterinarskomedicinska
indikacija;
b) u slučaju kada je kastracija ili sterilizacija potrebna radi
sprečavanja rañanja neželjenih životinja;
c) pri skraćivanju repova kod pasa kod kojih je zahvat u njihovu
korist.
(3) Amputacija je dozvoljena i u slučaju iz člana 11. stav (4) tačka
e) ovog zakona.

POGLAVLJE IV. USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA
Član 13.
(Usmrćivanje)
Usmrćivanje životinja može se provesti ako:
a) je usmrćivanje životinje kičmenjaka potrebno radi održavanja
prirodne ravnoteže u lovištu, u skladu sa Zakonom o lovstvu ("Službene
novine Federacije BiH", br. 4/06 i "Službeni glasnik Republike Srpske",
br. 4/02);
b) se odvija u okviru mjera za uništavanje štetočina, a na drugi
način se ne može spriječiti, onda se usmrćivanje smije izvršiti samo
ako to neće uzrokovati više od nužnih bolova.
Član 14.
(Eutanazija)
(1) Eutanazija životinja može se provesti ako:
a) se životinja ne može izliječiti, a ostanak u životu će joj
uzrokovati nepotrebne bolove i patnju;
b) je životinja dostigla visoku starost i otkazuju joj osnovne
životne funkcije;
c) životinja boluje od neizlječive i/ili zarazne bolesti, posebno
one koja može ugroziti ljude;
d) je životinja opasna za okolinu;
e) je životinja u agoniji.
(2) Za slučajeve iz stava (1) tačka a) i b) ovog člana, o
usmrćivanju odlučuje imalac životinje, po preporuci veterinara, a za
slučajeve iz stava (1) tačka c), d) i e) ovog člana veterinar.
Član 15.
(Način usmrćivanja)
(1) Životinju može usmrtiti lice osposobljeno za te poslove - doktor
veterinarske medicine. Usmrćivanje se vrši na način koji će životinji
osigurati brzu smrt, bez patnje koja se može izbjeći.
(2) Uništavanje glodara (deratizaciju) obavljaju za te poslove
registrirane i osposobljene veterinarske organizacije, na način koji će
kod životinja uzrokovati što manje bola i mučenja.
(3) Usmrćivanje životinja koje je u suprotnosti s ovim članom
smatrat će se mučenjem životinja i bit će nareñene mjere iz čl. 41. i
42. ovog zakona
POGLAVLJE V. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI KLANJU
Član 16.
(Omamljivanje i klanje)
(1) Životinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila
omamljena, osim ako se radi o posebnom postupku klanja odreñenim
vjerskim obredom ili ako je životinja u agoniji.
(2) Omamljivanje se provodi na stručan način:
a) mehaničkim načinom;
b) električnim načinom i
c) plinom.
(3) Omamljivanje i klanje mora provoditi lice koje je osposobljeno i
licencirano od Ureda i koje ne smije upotrebljavati sredstva za
omamljivanje kojima se životinji nanosi nepotrebna bol.
(4) Detaljne uslove za obavljanje ritualnog klanja propisat će
Ured.
Član 17.
(1) U klaonici se sa životinjama mora postupati na sljedeći način:
a) životinje za klanje treba po prispijeću istovariti iz prijevoznog
sredstva uz upotrebu odgovarajuće opreme, da se poštede uznemirenosti,
straha, patnji i bolova;
b) kretanje životinje u krugu klaonice do prostora za smještaj treba
se odvijati pažljivo i bez nanošenja bola, uz primjenu odogovarajućeg
pribora za voñenje;
c) klaonice moraju biti opremljene odgovarajućim oborima ili stajama
u koje životinje treba da budu smještene, zaštićene od nepovoljnih
klimatskih uslova, hranjene i napajane do klanja;
d) životinje moraju biti omamljene odgovarajućim postupcima
neposredno prije klanja, kojim se moraju dovesti u stanje
neosjetljivosti i u tom stanju usmrtiti.
(2) Klanje se mora obaviti upotrebom odgovarajuće opreme.
(3) Bolesne i povrijeñene životinje treba klati na samom kraju
klanja, poslije zdravih životinja, bez dodatnog izazivanja bola i
mučenja.
(4) Detaljne uslove za zaštitu životinja prilikom klanja propisuje
nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda.
(5) Životinja se ne može zaklati ako nije izvršen veterinarski
pregled prije klanja i ako nije omamljena na propisan i stručan način.
POGLAVLJE VI. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI PRIJEVOZU
Član 18.
(Prijevoz životinja)
(1) Životinje koje se transportuju drumskim, željezničkim ili
zračnim prijevozom treba da imaju odgovarajući prostor, zavisno od
vrste životinje, s dovoljnom ventilacijom, da su zaštićene od
nepovoljnih vremenskih uslova te da im je osigurana dovoljna količina
vode i hrane.
(2) Za transport vodenih životinja količina vode u kojoj se nalaze
mora biti dovoljna za broj životinja koje se transportuju. Mora se
izbjeći povećanje temperature vode i smanjenje količine kiseonika i ne
smiju se hraniti.
(3) Utovar, pretovar, istovar i prijevoz životinja mora se obaviti
na način koji neće kod životinja izazvati stvaranje bola ili mučenje
životinje.
(4) Prijevoz životinja mogu obavljati fizička i pravna lica koja su
registrirana za tu djelatnost. Prijevozna sredstva kojima se prevoze
životinje moraju biti označena propisnom oznakom.
(5) Detaljne uslove za utovar, pretovar, istovar i pregled životinja
prilikom uvoza, izvoza i unutrašnjeg prometa propisuje Ured.
Član 19.
(1) Zabranjeno je prevoziti životinje ako bi se prijevozom izazvale
patnje, bol, mučenja, oboljenja, uginuća životinja kao:
a) utovar i prijevoz tokom velike vrućine ili hladnoće;
b) prijevoz u nepokrivenim kamionima, vagonima, dijelu plovila pri
čemu životinje nisu zaštićene od klimatskih uslova;
c) prijevoz u zatvorenim prijevoznim sredstvima, kavezima, ambalaži,
ako u njima nije osigurano provjetravanje;
d) prijevoz životinja osjetljivih na niske ili visoke temperature
ako u prijevozu nije osigurana odgovarajuća temperatura;
e) prijevoz bez osigurane minimalne propisane površine za svaku
životinju;
f) prijevoz bez osiguranja od samopovreñivanja životinje,
povreñivanja drugih životinja ili ispadanja iz prijevoznog sredstva;
g) prijevoz bez osiguranog hranjenja, napajanja i odmora životinja u
propisanim intervalima;
h) prijevoz bolesnih životinja ili u slučaju kada postoji sumnja da
su bolesne ako nije osigurana veterinarska pomoć;
i) prijevoz životinja za koje postoji sumnja da boluju od zaraznih
bolesti;
j) prijevoz vodenih životinja u posebnim prijevoznim sredstvima ili
spremnicima bez dovoljne količine vode, odgovarajuće temperature i
kiseonika;
k) prijevoz ženki u posljednoj četvrtini bremenitosti, ženki u prvih
48 sati nakon okota i njihove mladunčadi osim ako je potrebna hitna
veterinarska intervencija;
l) zabranjeno je prevoziti materijale u istom prijevoznom sredstvu
koji bi mogli biti opasni za njihovo zdravlje i život.
(2) Obavljanje prijevoza na neki od načina iz stava (1) ovog člana
smatra se mučenjem životinja.
(3) Prijevoznik je dužan osigurati zaštitu od opasnih i divljih
životinja, te njihovu fizičku zaštitu, a prijevozno sredstvo mora biti
tako označeno da upozorava da se prevoze opasne ili divlje životinje.
(4) Prijevoznik je dužan odrediti lice koje će se tokom prijevoza
brinuti o ispunjavanju propisanih uslova za transport životinja,
njihovom napajanju, hranjenju i odmoru, a koje mora biti stručno
osposobljeno, čiji program obuke, osposobljavanja, obučenosti propisuje
nadležno ministarstvo.
(5) Pri utovaru, istovaru, pretovaru i tjeranju zabranjena je
upotreba predmeta kojima se direktno nanosi bol životinji.

POGLAVLJE VII. ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA
Član 20.
(Divlje životinje)
Zabranjuju se radnje kojima se divlje životinje u prirodi, kao
populacija ili jedinke, izvrgavaju mučenju ili se trajnije
onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija (hranjenja, napajanja,
razmnožavanja) raznim zahvatima poput:
a) onemogućavanja pristupa vodi ograñivanjem, zagañivanjem,
tjeranjem i slično;
b) uništavanja cijelog staništa ili njegovih dijelova bitnih za
opstanak neke vrste;
c) unošenja stranih životinjskih vrsta u stanište;
d) hvatanja živih životinja ili usmrćivanja životinja na način koji
uzrokuje trajnije patnje;
e) drugih zahvata sa štetnim posljedicama.
Član 21.
(Prirodna staništa)
Korisnici lovišta divljim životinjama u prirodnim staništima moraju
osigurati:
a) sve uslove potrebne za biološki opstanak prirodne populacije u
sklopu ekološke ravnoteže;
b) saniranje mogućih zatečenih ili novonastalih poremećaja u
staništu;
c) veterinarsko-zdravstvenu zaštitu.
Član 22.
(Lov)
Posebnim propisima koje donosi nadležno ministarstvo (za zaštitu
okoliša) regulirat će se broj i način lova, vrste divljih životinja
koje se mogu loviti i pecati, kao i druge aktivnosti vezane za zaštitu
i dobrobit divljih životinjskih vrsta.
Član 23.
(Uzgoj divljih životinja)
Zabranjeno je uzgajati divlje životinje, osim u slučaju:
a) uzgoja u zoološkim vrtovima;
b) radi spašavanja pojedinih životinjskih vrsta.
POGLAVLJE VIII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, CIRKUSIMA I NA
IZLOŽBAMA
Član 24.
(Dužnosti imaoca zooloških vrtova)
Imaoci životinja u zoološkim vrtovima i na izložbama moraju, uz
poštivanje ovog zakona, osigurati i:
a) nastambe koje prostorom i opremom zadovoljavaju osnovne potrebe
svake životinjske vrste te uz zatvoreni prostor još i otvoreni prostor
za kretanje;
b) primjerenu hranu i vodu u potrebnim dnevnim količinama;
c) potrebnu veterinarsku zaštitu i liječenje;
d) humani odnos zaposlenog osoblja prema životinjama;
e) zaštitu životinja od posjetilaca;
f) zaštitu posjetilaca od životinja.
Član 25.
(Zoološki vrt)
(1) Zoološki vrt može se osnovati ako su pored općih uslova
ispunjeni i uslovi iz člana 24. ovog zakona.
(2) Saglasnost za osnivanje zooloških vrtova donosi nadležni organ
entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(3) Izložbe životinja mogu se održavati na osnovu saglasnosti o
dozvoli održavanja priredbi i izložbi koje donose nadležni organi
entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na osnovu zahtjeva i
priložene dokumentacije o porijeklu i zdravstvenom stanju životinja.
(4) Uslove za osnivanje i rad zoološkog vrta, te uslove za
održavanje izložbi životinja propisuje Ured.
Član 26.
(Sputavanje životinja)
Zabranjeno je voñenje i nastupanje s posebno sputanim životinjama (npr.
medvjedima) te sa životinjama s tjelesnim manama.
POGLAVLJE IX. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA
Član 27.
(Napuštene i izgubljene životinje)
(1) Napuštenim i izgubljenim životinjama potrebno je osigurati
adekvatan smještaj i veterinarsko-zdravstvenu pomoć.
(2) Lice koje nañe napuštenu ili izgubljenu životinju dužno je o
tome obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju ili sklonište za
životinje.
(3) Ako je životinja bolesna ili povrijeñena, te se ne može
izliječiti, potrebno joj je oduzeti život na način koji uzrokuje
minimalnu bol, patnju ili trpljenje (eutanazirati).
(4) Zabranjeno je napuštene i izgubljene životinje iskoristiti u
svrhu vršenja ogleda.
Član 28.
(Skloništa za životinje)
(1) Vlasnik skloništa za životinje dužan je:
a) osigurati dovoljnu količinu hrane i vode za životinje;
b) osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja;
c) osigurati dovoljno životnog prostora za svaku životinju i
omogućiti joj dovoljno kretanja;
d) voditi evidenciju o svakoj zbrinutoj životinji;
e) voditi evidenciju o svakoj udomljenoj životinji;
f) izvršiti obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pristiglih
napuštenih i izgubljenih životinja nakon isteka roka iz stava (2) ovog
člana;
g) primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama;
h) angažirati se na udomljavanju životinja i pronalaženju vlasnika;
i) mikročipovati svaku pristiglu životinju ako ona već nije
mikročipovana.
(2) Imalac životinje ima pravo zahtijevati povrat životinje koja je
nañena i smještena u sklonište osam dana od dana smještanja u
sklonište, u protivnom životinja se može dodijeliti drugom
zainteresiranom licu.
(3) Lice koje udomi pronañenu životinju dužno je potpisati izjavu o
udomljavanju životinje.
(4) Sklonište za životinje osniva fizičko ili pravno lice, jedinica
lokalne samouprave, općina, grad, kanton ili entitet.
(5) Nadležni upravni organ kantona, grada ili općine izdaje dozvolu
za formiranje skloništa za životinje, na osnovu uputstva koje propisuje
nadležno ministarstvo, a na prijedlog Ureda, te vodi upisnik skloništa
za životinje.
Član 29.
(Higijenski servis)
(1) Napuštene i izgubljene životinje skupljaju zaposleni u
higijenskom servisu tako da životinji nanose najmanje bola i patnji i
predaju ih u skloništa za životinje.
(2) Ako je pronañena divlja životinja, higijenski servis obavezan je
najbližem lovačkom društvu podnijeti zahtjev za njeno vraćanje u
prirodu ako je to moguće, ili u suprotnom, životinja se predaje
najbližem zoološkom vrtu koji je opremljen za njeno primanje. Ukoliko
ni zoološki vrt nije u mogućnosti da primi životinju, ona se usmrćuje.
(3) Ako je pronañena posebno zaštićena divlja životinja, obavještava
se organ državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode i okoliša,
koji donosi odluku o daljnjem postupku.
(4) Nadležni upravni organ kantona, grada ili općine izdaje dozvolu
za formiranje higijenskog servisa za životinje, a na osnovu uputstva
koje propisuje nadležno ministarstvo, a na prijedlog Ureda.
Član 30.
(Finansiranje skloništa i higijenskih servisa)
Skloništa i higijenski servisi finansiraju se iz:
a) budžeta entiteta, kantona, gradova i općina;
b) drugih vidova finansiranja (donacije, pokloni itd.).

POGLAVLJE X. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA OGLEDE I DRUGA NAUČNA ISTRAŽIVANJA
Član 31.
(Ogledi na životinjama)
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati pravna lica, koja su
registrirana za izvoñenje ogleda i imaju dozvolu nadležnog ministarstva
za obavljanje ogleda na životinjama.
(2) Ogledi na životinjama prema stavu (1) ovog člana mogu se
dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili povreda životinja
može etički opravdati očekivanim rezultatima koji su značajni za ljude
ili životinje, odnosno nauku.
(3) Dozvola za obavljanje ogleda nad živim životinjama izdaje se
kada:
a) nije moguće nabaviti ljudske ćelije ili tkivo za obavljanje
ogleda;
b) ako raspoloživa tehnologija ne zadovoljava zahtjeve
istraživanja.
(4) Svaki ogled treba da se izvodi na najmanjem mogućem broju
životinja. Prije početka, u toku i prateći izvoñenja ogleda potrebno je
životinju dovesti u stanje anestezije ili analgezije, ako način
izvoñenja ogleda to dozvoljava.
(5) Dozvola za obavljanje ogleda nad životinjama ne smije se izdati
za:
a) isprobavanja oružja, municije ili pripadajućeg pribora;
b) istraživanja ili razvoja proizvoda od duhana i alkohola;
c) istraživanje hemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju
predmeta za opću upotrebu;
d) istraživanja u kozmetičke svrhe.
(6) Dozvola za obavljanje ogleda, iz stava (1) ovoga člana, izdaje
se za konkretan ogled ili seriju ogleda. Dozvolom se utvrñuje rok
važenja dozvole za obavljanje ogleda.
(7) Imaoci životinja za ogled dužni su da:
a) životinjama za oglede osiguraju smještaj, hranu, vodu, brigu
adekvatnu njihovom zdravlju i dobrobiti;
b) svedu na minimum ograničenja s ciljem zadovoljenja njihove
psihičke i etiološke potrebe;
c) nadgledaju okruženje u kojem se nalaze;
d) svakodnevno provjeravaju njihovu dobrobit i zdravstveno stanje;
e) otklone uzroke nezgoda, trpljenja i bola na najbrži mogući
način;
f) obilježe životinje i vode evidenciju.
(Cool Odluku o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica koja se
bave obavljanjem ogleda nad životinjama donosi nadležno ministarstvo.
Član 32.
(Pravna lica registrirana za obavljanje ogleda)
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati visokoškolske i
naučnoistraživačke ustanove te stručna pravna lica koja su registrirana
za obavljanje ogleda na životinjama, ako ispunjavaju odredbe utvrñene
članom 31. ovog zakona. Nadležni organ donijet će podzakonski akt kojim
se regulira obavljanje ogleda.
(2) Pravno lice koje izvodi ogled na životinji mora imati zaposlenog
stručnjaka za zaštitu životinja koji ima potrebno znanje iz te oblasti.
Stručnjak za zaštitu životinja priprema obrazloženje za voñenje ogleda
i odgovoran je za njegovo voñenje.
(3) Generalno odobrenje za obavljanje ogleda na životinjama mogu
dobiti stručnjaci koji poznaju fiziologiju i ponašanje životinja, tj.
veterinari i biolozi sa užom specijalnosti iz zoologije, a na zahtjev
za svaki pojedinačni ogled ljekari, agronomi - stočari, farmakolozi,
(stomatolozi).
(4) Lica koja izvode ogled ili učestvuju u njemu i lica koja se
brinu o životinjama u toku ogleda potrebno je da imaju adekvatno znanje
i obuku. Lica koja su posebno zadužena za izvršenje ili nadzor nad
provoñenjem ogleda treba da dobiju uputstva, iz odgovarajućih naučnih
disciplina a koja je bitno preduzeti za spretan rad i zaštitu
laboratorijskih životinja, za odgovarajući ogled. Oni će morati imati
zadovoljavajući nivo obuke za obavljanje zadatka.
Član 33.
(Ogledi u nastavne svrhe)
Ogledi na životinjama za nastavne svrhe dozvoljeni su samo ako se ne
mogu postići zadovoljavajući rezultati drugim nastavnim pomagalima
(npr. slike, modeli, preparati, kompjuterski programi i sl.).
Član 34.
(Etička komisija)
(1) Nadležni ministar zajedno s ministrom okoliša i turizma
Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ministrom nauke i tehnologije
Republike Srpske osniva Etičku komisiju sastavljenu od sedam članova,
uključujući reprezentativne prirodnjake, medicinare, veterinare i
naučnike, kao i predstavnike nevladinih organizacija koji imaju zaštitu
životinja kao zakonsku obavezu.
(2) Prilikom izbora članova Etičke komisije mora se voditi računa da
ne postoji sukob interesa.
(3) Etička komisija daje savjete o pitanjima etike i dobrobiti
životinja u postupcima upotrebe životinja u ogledima.
(4) Zabranjeno je izvoditi oglede ili testove na životinjama bez
pozitivnog mišljenja Etičke komisije.
(5) Posebne propise koji se odnose na zaštitu i dobrobit
laboratorijskih životinja, izvoñenje ogleda, evidenciju koja se vodi,
osnivanje Etičke komisije, na prijedlog Ureda, propisuje nadležno
ministarstvo.
POGLAVLJE XI. STRUČNI SAVJET ZA ZAŠTITU I DOBROBIT ŽIVOTINJA
Član 35.
(Stručni savjet)
(1) Stručni savjet za zaštitu i dobrobit životinja (u daljnjem
tekstu: Stručni savjet) formira se od istaknutih stručnjaka
veterinarske, medicinske, biološke, farmakološke i sličnih struka koji
djeluju u oblasti zaštite i dobrobiti životinja.
(2) Stručni savjet je savjetodavni organ koji daje mišljenja i
prijedloge o pitanjima vezanim za zaštitu i dobrobit životinja.
(3) Zadaci Stručnog savjeta su da:
a) ocjenjuje stanje u oblasti zaštite i dobrobiti životinja;
b) odreñuje strategiju zaštite i dobrobiti životinja;
c) prati i ocjenjuje provoñenje ovog zakona;
d) daje savjete vezane za zaštitu i dobrobit životinja;
e) daje mišljenje i predlaže propise vezane za zaštitu i dobrobit
životinja.
(4) Broj i članove Stručnog savjeta, na prijedlog Ureda, imenuje
nadležni ministar. Stručni savjet radi prema svom poslovniku o radu.
Članovi Stručnog savjeta imaju pravo naknade za svoj rad. Stručni
savjet finansira se iz budžeta nadležnog ministarstva.
POGLAVLJE XII. NADZOR
Član 36.
(Nadzor nad provoñenjem Zakona)
Nadzor nad provoñenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega
provodi Ured, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine, preko službenih veterinara.
Član 37.
(Prava službenog veterinara)
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama
odreñenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega,
službeni veterinar ima pravo:
a) slobodno pristupiti u sve prostorije gdje borave ili se
iskorištavaju životinje, u slučaju postojanja sumnje da se sa
životinjama postupa na način koji nije u skladu s odredbama ovog
zakona;
b) obavljati redovne preglede svih prostorija gdje borave ili se
iskorištavaju životinje, zatim sajmove, priredbe, trgovine sa
životinjama, prijevoznike itd.
Član 38.
(Dužnosti i mjere službenog veterinara)
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama
odreñenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega,
dužnosti i mjere službenog veterinara su:
a) dokumentirati provoñenje i rezultate izvršene inspekcije i
preduzetih mjera i o tome izvještavati Ured;
b) imaocu u pojedinačnom slučaju naložiti nužne mjere s ciljem
ispunjavanja odredbi ovog zakona;
c) privremeno ili trajno oduzeti životinju u slučaju da se krše
odredbe ovog zakona i smjestiti je na drugo odgovarajuće mjesto na
trošak imaoca životinje;
d) narediti usmrćivanje ili klanje životinje ako za to postoje
opravdani veterinarsko-zdravstveni razlozi;
e) narediti istovar i odmor životinja u slučaju utovara prekobrojnih
životinja ili dužeg vremenskog transporta;
f) zabraniti klanje životinja ako prije nisu omamljene;
g) zabraniti izvoñenje operativnih ili drugih zahvata na životinji
ako nije provedena analgezija ili anestezija;
h) zabraniti rad skloništa za životinje ako ne ispunjavaju odredbe
ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
i) zabraniti izvoñenje ogleda na životinjama ako ne postoji
dozvola.
Član 39.
(Pomoć policije i carinske službe)
Ako policija i organi carinske službe u obavljanju svojih zadataka
utvrde da postoji kršenje odredbi ovog zakona ili propisa donesenih na
osnovu njega, dužni su o tome obavijestiti najbližeg službenog
veterinara.
POGLAVLJE XIII. NADLEŽNOST DRŽAVNIH ORGANA
Član 40.
(Donošenje podzakonskih akata)
Nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, donosi sljedeće podzakonske
akte:
a) Odluku o zaštiti životinja za držanje (farmskih životinja) i
uslove koje moraju ispunjavati objekti za držanje životinja;
b) Odluku o zaštiti kućnih ljubimaca;
c) Odluku o držanju opasnih životinja;
d) Odluku o zaštiti životinja prilikom klanja;
e) Odluku o načinu transporta životinja;
f) Odluku o uslovima i načinu držanja životinja u zoološkim vrtovima
i prodavnicama kućnih ljubimaca;
g) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati skloništa
za životinje;
h) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati higijenski
servisi;
i) Odluku o uslovima koje moraju da ispunjavaju organizacije koje se
bave obavljanjem ogleda nad životinjama;
j) Odluku o zaštiti laboratorijskih životinja;
k) Odluku o osnivanju Etičke komisije i Stručnog savjeta za zaštitu
i dobrobit životinja;
l) Odluku o uslovima koje moraju ispunjavati uzgajivači kućnih
životinja namjenjenih prodaji;
m) Odluku o uslovima za prodaju kućnih ljubimaca u trgovinama za
prodaju kućnih ljubimaca, te uslove za osposobljenost osoblja.
POGLAVLJE XIV. KAZNENE ODREDBE
Član 41.
(Prekršaj imaoca životinje)
Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za
prekršaj imalac životinje ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovog zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti s članom 4. ovog zakona;
c) ne obavlja dužnosti iz člana 5. ovog zakona;
d) drži kao kućne ljubimce životinje navedene u članu 6. stav (3)
ovog zakona;
e) drži neregistrirane kućne ljubimce (član 8. ovog zakona);
f) se ponaša suprotno članu 10. ovog zakona;
g) dozvoli izvoñenje operativnih i zootehničkih zahvata bez
anestezije (član 11. ovog zakona);
h) dozvoli izvoñenje amputacije član (12. stav (1) ovog zakona);
i) usmrćuje životinje u suprotnosti s članom 14. stav (1) tačka a) i
b) ovog zakona;
j) postupa u suprotnosti s članom 24. ovog zakona;
k) sputava životinje (član 26. ovog zakona);
l) ometa rad veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog
nadzora iz člana 37. stav (1) tačke a) i b);
m) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora
iz člana 38. stav (1) tačke c) i d) ovog zakona;
n) obavlja radnje u suprotnosti s članom 7. ovog zakona.
Član 42.
(Prekršaj pravnih i fizičkih lica)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će
se za prekršaj pravno lice ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovog zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti s članom 4. ovog zakona;
c) ne vodi registar životinja ( član 8. ovog zakona);
d) prodaje kućne ljubimce suprotno članu 9. ovog zakona;
e) ne pruži hitnu veterinarsku pomoć ( član 10. stav (2) ovog
zakona);
f) izvodi operativne i zootehničke zahvate bez primjene anestezije
(član 11. stav (1) ovog zakona);
g) usmrćuje životinje u suprotnosti s članom 14. stav (1) tačke c),
d) i e) i članom 15. ovog zakona;
h) postupa u suprotnosti s članom 18. i 19. ovog zakona;
i) kolje životinju u suprotnosti s članom 16. i 17. ovog zakona;
j) postupa s divljim životinjama u suprotnosti s članom 20. ovog
zakona;
k) uzgaja divlje životinje suprotno članu 23. ovog zakona;
l) postupa u suprotnosti s članom 25. ovog zakona;
m) se ponaša suprotno odredbama člana 28. ovoga zakona;
n) se ponaša suprotno odredbama člana 29. ovog zakona;
o) obavlja oglede na životinjama u suprotnosti s članom 31. ovog
zakona;
p) ne ispunjava uslove iz člana 32. ovog zakona;
r) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora
iz člana 38. stav (1) tačke d), e), f), g), h) i i) ovog zakona;
s) obavlja radnje u suprotnosti s članom 7. ovog zakona.
(2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom
kaznom u iznosu od 200,00 KM do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom
licu.
POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 43.
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(1) Podzakonski akti iz ovog zakona bit će doneseni u roku od godinu
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Imaoci pasa i mačaka dužni su da mikročipuju i upišu u registar
svoje kućne životinje roñene, odnosno nad kojima je stečeno vlasništvo
prije stupanja na snagu ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Skloništa za životinje iz člana 28. ovog zakona moraju se
osnovati u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Do osnivanja skloništa za životinje iz člana 28. ovog zakona, od
tijela predviñenih ovim zakonom, veterinarske stanice mogu, u saradnji
s nadležnim općinskim organima, provoditi kastraciju, sterilizaciju i
obilježavanje napuštenih životinja, naročito pasa lutalica, te njihovo
ponovno puštanje na mjesta prirodnog staništa, a s ciljem stabilizacije
populacije napuštenih životinja kontrolom njihove reprodukcije u
kratkom roku.
(5) Odredba iz člana 4. ovog zakona o zabrani uzgoja životinja s
ciljem proizvodnje krzna stupit će na snagu 2018. godine.
Član 44.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
PSBiH, broj 316/09
26. februara 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r.
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Dušanka Majkić, s. r.

http://www.osh.hr/hos/povijest.htm