PTICE PEVAČICE - FAUNE EVROPE
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
PTICE PEVAČICE - FAUNE EVROPE

Forum za sve ljubitelje i odgajivače ptica pevačica-Štiglić, kanarinac, zimovka, cajzlić, konopljar, anifla, zelendur,kringl,bastard,krstokljun, slavuj, egzote,zebe, mekokljunci uzgoj, razmnožavanje, genetika, bolesti, lekovi, kavezi, volijere, pesma...
 
HomeHome  PortalPortal  GalleryGallery  Latest imagesLatest images  ТражиТражи  Региструј сеРегиструј се  Приступи  
Тражи
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
TAKMIČENJA
 https://pticefauneevrope.forumsc.net/t2064-topic#34861  pticefauneevrope.forumsc.net
AKCIJA ŽIVOT JE MRVICA
AKCIJA ŽIVOT JE MRVICA
Latest topics
» order dapoxetine usa
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySat 13 Jan 2024, 03:22 by LiamynC

» finasteride lymph nodes
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyWed 22 Nov 2023, 18:03 by LiamynC

» buy priligy in malaysia
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyMon 20 Nov 2023, 06:16 by LiamynC

» buy dapoxetine 60 mg in india
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySun 19 Nov 2023, 13:21 by LiamynC

» Pesma štiglića
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyThu 03 Aug 2023, 01:06 by Jovan0

» CD za školovanje bastarda na pesmu štiglića
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyWed 15 Feb 2023, 19:43 by Milan

» KLIJAVO SEME za ishranu ptica
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyWed 15 Feb 2023, 19:40 by Milan

» Prirodna ishrana Stiglica
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyThu 05 Jan 2023, 19:45 by Milan

» TIGRICE - Melopsittacus Undulatus
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyThu 05 Jan 2023, 01:23 by Milan

Извештај о извршеном обележавању младих излегнутих птица у сезони 2015.
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyWed 29 Feb 2012, 17:05 by Milan
У складу са чланом 25. Став 4 и чланом и чланом 26. Правилника о условима држања, начину обележавања и евидентирања дивљих животиња у заточеништву (Службени гласник РС број 86/10) надлежном Министасртву је данас достављен …

[ Full reading ]
Comments: 4
Zbrinjavanje i odgoj mladih slavuja
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyThu 29 May 2014, 14:19 by Milan
Danas 25.05.2014. godine su deca donela mladunce (najverovatnije slavuja) koje su pronasli u pokosenom grmlju. Krenula je odmah procedura zbrinjavanja i pokusaj da se ptice odrze u zivotu. I pored ogromnog iskustva u rucnom hranjenju ptica, prvi put se srecemo sa " mekokljuncima" tako da je svaka pomoc dobrodosla.

Comments: 0
OBAVEŠTENJE O ODRŽANOM SEMINARU ZA SUDIJE-INSTRUKTORE I OCENJIVAČE ZA PESMU ŠTIGLIĆA
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySat 29 Mar 2014, 09:17 by Milan
OBAVEŠTENJE
O ODRŽANOM SEMINARU ZA SUDIJE-INSTRUKTORE I OCENJIVAČE ZA PESMU ŠTIGLIĆA

      U Organizaciji Saveza Srbije za očuvanje I odgoj egzotičnih, divljih I zaštićenih životinja I udruženja “Ptice pevačice faune Evrope” za vikend je u  Pirotu održan prvi seminar  za sudije –instruktore I ocenjivače za pesmu štiglića “Balkanika”.
      Nakon donošenja …

[ Full reading ]
Comments: 0
RODOVNIK SAVEZA SRBIJE DEFINISAN ZAKONSKOM REGULATIVOM
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySat 22 Feb 2014, 00:03 by Milan
Poštovani kolege, odgajivači ptica čast nam je da Vas obavestimo da su naši sastanci sa nadležnim ministarstvima urodili plodom i da  je Rodovnik Saveza Srbije za očuvganje i odgoje egzotičnih , divljih i zaštićenih životinja nakon više od 3 godine zalaganja napokon i zvanično usvojen od nadležnih organa.
         Na ovaj način izdejstvovali smo da svi gradjani Srbije dobiju …

[ Full reading ]
Comments: 1
Dimenzija prstenova-alkica za obeležavanje ptica
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyFri 03 Sep 2010, 14:28 by Milan
Прилог 2. Правилника о обележавању птица
Судијске организације Савеза Србије за очување и одгој егзоричних, дивљих и заштићених животиња “С.П.А.С.”

Димензије прстенова за обележавање птица и живине

2.00 mm Ružasta astrilda, …

[ Full reading ]
Comments: 1
UDRUŽENJE PTICE PEVAČICE FAUNE EVROPE
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySat 30 Apr 2011, 13:22 by Milan
Удружење за заштиту, одгој и проучавање птица певачица "ПТИЦЕ ПЕВАЧИЦЕ ФАУНЕ ЕВРОПЕ" јесте невладино, нестраначко и непрофитабилно удружење a циљевима из области заштите , проучавања и одгоја птица певачица …

[ Full reading ]
Comments: 51
OBAVEŠTENJE ALKICE ZA 2017 GODINU
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyMon 16 Sep 2013, 00:52 by Milan
Pošto po važećim zakonima u Srbiji svaka ptica mora biti obeležena kako bi mogli da je držite, prodajete, menjate, transportujete ili javno izlažete Savez Srbije SPAS će izaći u susret svojim članovima i pomoći im u obeležavanju mladih ptica za 2017 godinu.

Obeležavanje ptica vršiće se u skladu sa zakonima Srbije i po evropskim standardima.
Cena obeležavanja jedne ptice ( …

[ Full reading ]
Comments: 1
Izdavanje RODOVNIKA za ptice
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyTue 22 Nov 2011, 13:42 by Milan
Obaveštenje

На основу члана 9.  Правилника о обележавању птица Судисјке организације Савеза Србије за очување и одгој егзоричних, дивљих и заштићених животиња “ С.П.А.С. ” одгајивачи који су извршили набавку прстенова …

[ Full reading ]
Comments: 3
Plaćanje članarine udruženju
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyFri 04 Jan 2013, 13:14 by Milan
Obave

Članarina za 2022 godinu je 1000 din  a plaća se na godišnjem nivou.,[/b] nakon uplate članarine, overenu uplatnicu i pristupnicu šaljete na adresu UDRUŽENJE PTICE PEVAČICE FAUNE EVROPE ul. Vuka Karadžića 6 a /24 18300 Pirot-preporučeno. Obavezno na koverti ostavite svoju adresu u slučaju da pismo zaluta.

članarinu uplaćujete na sledeći žiro račun : br ŽR 220-131917-04


[ Full reading ]
Comments: 1
KAKO POSTATI ČLAN UDRUŽENJA
Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyFri 04 Jan 2013, 12:23 by Milan
Svako ko se slaže sa ciljevima PPFE može postati član udruženja bez obzira gde se nalazi pošto udruženje deluje na prostoru cele Srbije. Dovoljno je da samo popunite pristupnicu i uplatite članarinu Od strane udruženja osmišljene su neke olakšice za sve vas tako da će te o svim aktivnostima udruženja biti odmah obavešteni preko ovog foruma u temama predvidjenim za to, članovi …

[ Full reading ]
Comments: 0
Similar topics
    Prijatelji foruma
     pticefauneevrope.forumsc.net  Serbian Biodiversity Portal
    Moj ljubimac
    Piroćanka Zoo Park KOKI!

     

     Zakoni i podzakonski akti

    Go down 
    +20
    jigor
    CRNA UDOVICA
    Zokbok988
    slavishab
    popicaBL
    Gost
    grujo
    jevca5
    Cizak
    sugubinac
    Furla
    Boban
    Santa
    bogdanik
    Talpa
    pticar nis
    Бане
    administrator
    Laza
    Milan
    24 posters
    Иди на страну : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6
    АуторПорука
    Furla
    Starosedeoc
    Starosedeoc
    Furla


    Број порука : 1470
    Join date : 18.07.2009
    Age : 46

    Zakoni i podzakonski akti - Page 6 Empty
    ПорукаНаслов: Re: Zakoni i podzakonski akti   Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptyThu 25 Nov 2010, 10:21

    Re: jigor
    Divim se svakoj ptici i svakom odgajivaču faune evrope pa makar da je odgajio samo jednu pticu. Odgajivači faune evrope najbolje znaju koliko truda, odricanja, vremena,novca, strpljenja i živaca treba da bi se odgajale ptice pevačice. Najzad je njihov trud ovim pravilnikom priznat i na neki način nagrađen. Dok su drugi lovoli ptice i uživali u lovu, oni su strpljivo i mukotrpno radili na reprodukciji ptica pevačica.
    Što se tumačenja mog predhodnog posta tiče pročitaj pažljivo pravilnik i biće ti jasno šta sam tim postom rekao.
    Napisao si da treba da pustimo pravnike da tumače zakon. Ko Vas je u tome sprečava Exclamation Question
    Sada možete da tumačite pravilnik koliko god hoćete, ali ne možete da ga promenite. Bilo je prilike za aktivno učešće pravnika u procesu donošenja ovog pravilnika. Nisam primetio Vašu aktivnos kada je to bilo neophodno. Ili bar o tome niste pisali na forumu.
    Назад на врх Go down
    vrscanin
    Član
    Član
    vrscanin


    Број порука : 77
    Join date : 18.11.2009
    Age : 54
    Локација : vrsac

    Zakoni i podzakonski akti - Page 6 Empty
    ПорукаНаслов: Re: Zakoni i podzakonski akti   Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySat 27 Nov 2010, 09:15

    jigor ::
    Tako je druže, to su konkretna pitanja koja traže i konkretne odgovore. Upravo ja o tome i pričam da treba malo strpljenja i struke, pustite Nas par dana da na pravi način protumačimo odluku i onda ćemo svi biti načisto, i koja su nam PRAVA i koje su nam OBAVEZE.
    Ja pišem o toj temi a Mića se divi svojoj ptici od 5 godina Shocked


    Jigore jel ste protumacili zakon,sta kaze .... za obaveze i prava?
    Назад на врх Go down
    Milan
    Admin
    Admin
    Milan


    Број порука : 4633
    Join date : 03.03.2009
    Age : 48
    Локација : Pirot

    Zakoni i podzakonski akti - Page 6 Empty
    ПорукаНаслов: Re: Zakoni i podzakonski akti   Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySun 05 Dec 2010, 05:20

    Milan ::
    Dok neki trguju zaštićenim vrstama, ostvaruju materijalnu dobit i čekaju da se legalizacija sama od sebe završi mi moramo da radimo Smile

    U toku je izmena Zakona o zaštiti prirode, u prilogu vam dostavljamo kompletne izmene uz uporedno predstavljanje važećih članova. Što se našeg udruženja tiče, naše je mišljenje da se ovim izmenama štite ptice i da se ne ugrožavaju ničija prava pa je stav da podržimo tu inicijativu, ukoliko neko ima neki predlog neka se izjasni da bi smo mogli na vreme da reagujemo.





    Dozvoljene radnje sa strogo zaštićenim divljim vrstama
    Član 75.
    Izuzetno od odredbe člana 74. ovog zakona, u slučaju opravdanog javnog
    interesa i pod uslovom da ne postoji drugo zadovoljavajuće rešenje i da izuzeće nije
    štetno po opstanak populacija strogo zaštićenih divljih vrsta u povoljnom stanju
    očuvanja u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti, Ministarstvo može
    dozvoliti radnje radi:
    1) istraživanja i obrazovanja, upravljanja populacijom, ponovnog
    naseljavanja (repopulacije), ponovnog unošenja i uzgoja u in-situ i ex-situ uslovima;
    2) sprečavanja ozbiljnih šteta na usevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i
    drugim oblicima svojine; 3) radi zaštite javnog zdravlja i javne bezbednosti, ili drugih razloga od
    preovladavajućeg javnog interesa, uključujući razloge socijalne ili ekonomske prirode
    i korisne posledice od prvenstvenog značaja za životnu sredinu;
    4) sakupljanja matičnih jedinki u cilju razmnožavanja, gajenja njihovih
    potomaka i prometa u komercijalne svrhe u za to registrovanim plantažnim i
    farmerskim objektima uz uslov da se deo jedinki vrati na prirodna staništa.
    Dozvolu za slučaj iz stava 1. ovog člana izdaje Ministarstvo po prethodno
    pribavljenom mišljenju zavoda i ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede,
    šumarstva i vodoprivrede.
    Dozvola iz stava 2. ovog člana izdaje se u formi rešenja i sadrži: naziv vrste,
    svrhu i cilj korišćenja odnosno obavljanja radnji, mesto obavljanja radnji, vreme
    važenja dozvole, način i uslove pod kojima se mogu obavljati radnje, kao i način
    dostavljanja izveštaja o obavljenim radnjama.
    Na rešenje iz stava 4. ovog člana, žalba nije dozvoljena, ali se može

    Члан 35. ( Dupuna)
    У члану 75. став 3. мења се и гласи:
    ,,Захтев за издавање дозволе мора да садржи: назив врсте, разлоге, сврху и циљ
    коришћења односно обављања радњи, елаборат/студију о начину, месту, времену,
    корисним односно штетним последицама и друге доказе и релевантне чињенице од
    значаја за конкретан случај.”
    После става 3. додаје се нов став 4. који гласи:
    „Дозвола из става 2. овог члана издаје се у форми решења.”
    Став 4. постаје став 5.

    Član 78.
    Za istraživanje strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta dozvolu izdaje
    Ministarstvo, rešenjem uz prethodno pribavljeno mišljenje zavoda.
    Za naučnoistraživački rad koji se obavlja na zaštićenom području izvođač je
    dužan da obavesti upravljača.
    Izveštaji istraživanja iz stava 1. ovog člana dostavljaju se Ministarstvu,
    zavodu i upravljaču zaštićenog područja do kraja kalendarske godine.
    Iznošenje divljih vrsta i/ili njihovih delova i derivata iz stava 1. ovog člana u
    naučnoistraživačke svrhe vrši se na osnovu dozvole koju izdaje Ministarstvo, u
    skladu sa članom 94. ovog zakona.
    Na rešenje iz stava 1. žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni
    Члан 36.(Dopuna)
    У члaну 78. став 1. после речи „дозволу” додају се речи „у научно-истраживачке
    и образовне сврхе”.
    Став 2. мења се и гласи:
    „Дозвољене активности из става 1. овог члана, на заштићеном подручју
    обављају се у складу са актом о унутрашњем реду и чуварској служби.”

    Član 82.
    Zabranjeno je unošenje alohtonih divljih vrsta i njihovih hibrida u slobodnu
    prirodu na području Republike Srbije. stručno dokazano i prihvatljivo s gledišta zaštite prirode i održivog upravljanja,
    odnosno ako se unošenjem ne ugrožava prirodno stanište autohtonih divljih vrsta.
    Ministarstvo izdaje dozvolu iz stava 2. ovog člana na osnovu studije
    prihvatljivosti i studije o proceni uticaja na prirodu, uz saglasnost ministarstva
    nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
    Uslove i način unošenja alohtonih divljih vrsta i njihovih hibrida u
    kontrolisanim uslovima (registrovani zoološki vrtovi i druga uzgajališta) propisuje
    ministar uz saglasnost ministra nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i
    vodoprivrede, a po prethodno pribavljenom mišljenju zavoda i drugih naučnih i
    stručnih institucija.
    Strane divlje vrste koje unošenjem i/ili širenjem ugrožavaju druge vrste i
    ukupnu biološku raznovrsnost na području Republike Srbije proglašava invazivnim
    Ministarstvo, na osnovu opšteprihvaćenih međunarodnih kriterijuma, naučnih
    saznanja i obaveza preuzetih iz međunarodnih ugovora i međunarodnih dokumenata,
    na predlog Zavoda i drugih stručnih i naučnih institucija, a po prethodno pribavljenom
    mišljenju ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
    Aktom iz stava 5. ovog člana propisuju se mere kontrole i suzbijanja invazivnih vrsta.
    Члан 37.(Dopuna)
    У члану 82. став 4. мења се и гласи:
    „Уношење алохтоних дивљих врста у контролисаним условима могуће је на
    основу дозволе коју издаје министарство у форми решења, по прибављеном мишљењу
    завода или друге овлашћене научне и стручне организације да не постоји опасност по
    аутохтоне врсте, уколико дође до случајног или намерног бега примерака у слободну
    природу Републике Србије.”
    После става 6. додаје се нов став 7. који гласи:
    „Министар наредбом може забранити или ограничити увоз појединих алохтоних
    дивљих врста ради држања у контролисаним условима, на основу процене опасности
    по аутохтоне дивље врсте, коју даје завод или друге овлашћене научне и стручне
    организације.”

    Član 86.
    Divlje životinjske vrste mogu se držati u zatočeništvu radi sopstvenih potreba
    ili prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima ili sličnim
    prostorima, radi uzgoja, prodaje i kupovine, samo ako im dobrobit nije ugrožena,
    odnosno ako im se obezbede životni uslovi koji odgovaraju vrsti, rasi, polu, starosti
    kao i fizičkim i biološkim specifičnostima, osobinama u ponašanju, odnosno
    zdravstvenom stanju životinja.
    Zabranjeno je držanje divlje životinjske vrste u neprikladnim uslovima.
    Divlje životinje iz stava 1. ovog člana obavezno se obeležavaju na propisani
    način.
    Ministar saglasno sa ministrom nadležnim za poslove veterinarstva propisuje
    uslove koje moraju ispunjavati zoološki vrtovi i drugi objekti i/ili prostori za držanje.
    životinja u smislu stava 1. ovog člana, uslove držanja, način obeležavanja I evidentiranja divljih životinja iz st.1. ovog člana.

    Члан 38.(Dopuna)
    У члану 86. став 4. после речи „услове држања” додају се речи „забрану држања
    појединих врста, програме обуке и едукације, као и”.
    Dozvola za držanje divljih životinja
    Član 88.
    Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje postane vlasnik zaštićenih divljih
    životinja s namerom njihovog držanja u zatočeništvu radi sopstvenih potreba ili
    prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima ili sličnim
    prostorima, radi uzgoja, prodaje i kupovine, dužno je da u roku od trideset dana po sticanju vlasništva nad tim životinjama, podnese zahtev Ministarstvu radi pribavljanja
    dozvole.
    Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje namerava da drži autohtone ili
    alohtone divlje životinje u zatočeništvu radi sopstvenih potreba ili prikazivanja
    javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima ili sličnim prostorima, radi
    uzgoja, prodaje i kupovine, dužno je da pribavi dozvolu Ministarstva.
    Dozvola iz st. 1. i 2. ovog člana izdaje se u formi rešenja, ako podnosilac
    zahteva dokaže da su ispunjeni propisani uslovi iz člana 86. i 87. ovog zakona.
    Ukoliko se u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom u
    toku važenja dozvole iz stava 3. ovog člana, utvrdi da je zoološki vrt, odnosno drugi
    objekat i/ili prostor u kome se drže životinje u smislu ovoga člana, prestao da
    ispunjava uslove na osnovu kojih je dozvola izdata, Ministarstvo će istu ukinuti.
    Ministarstvo vodi registar pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica iz st. 1. i 2.
    ovoga člana.
    U skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, odgajivačnice u kojima se
    uzgajaju određene zaštićene vrste, mogu da vrše prekogranični promet tih zaštićenih
    vrsta samo pod uslovom da se registruju u nadležnom međunarodnom organu.
    Na rešenje iz stava 3. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenutiupravni spor.


    Члан 39. (Dopuna)
    У члану 88. став 6. после речи „промет” додају се речи „у комерцијалне сврхе”
    Član 94.
    Ministarstvo izdaje dozvolu za uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit biljnih i
    životinjskih divljih vrsta, njihovih delova i derivata zaštićenih na osnovu zakona,
    potvrđenih međunarodnih ugovora i opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava.
    Dozvola iz stava 1. ovog člana izdaje se pod sledećim uslovima:
    1) da je pravo raspolaganja jedinkom vrste divlje životinje, gljive i biljke
    stečeno u skladu sa zakonom;
    2) da su životinje ili pošiljka obeleženi na propisani način;
    3) da su preduzete sve mere za dobrobit životinja tokom prevoza.
    Dozvola iz stava 1. ovog člana izdaje se i za vrste čiji jedan ili oba roditelja
    pripadaju divljoj vrsti.
    U skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim
    pravilima međunarodnog prava, a u cilju zaštite vrsta iz stava 1. ovog člana ministar
    donosi pravilnik kojim propisuje:
    1) uslove pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i
    uzgoj vrsta iz stava 1. ovog člana;
    2) izdavanje dozvola i drugih akata ( potvrde, sertifikati, mišljenja);
    3) spiskove vrsta, njihovih delova i derivata koji podležu izdavanju dozvola,
    odnosno drugih akata;
    4) vrste, njihove delove i derivate čiji je uvoz odnosno izvoz zabranjen,
    ograničen ili obustavljen;
    5) izuzetke od izdavanja dozvole;
    6) sadržinu, izgled i način vođenja registra izdatih dozvola;
    7) način obeležavanja životinja ili pošiljki;
    Cool način sprovođenja nadzora i vođenja evidencije;
    9) izradu izveštaja i dr.
    Pri uvozu, izvozu, unosu, iznosu i tranzitu, žive životinje moraju se prevoziti i
    čuvati na način kojim se ni najmanje ne ozleđuje ili oštećuje njihovo zdravlje ili se sa
    njima nehumano postupa, u skladu s posebnim propisima.
    Члан 40.(Dopuna)
    У члану 94. став 1. између речи „унос, износ” додаје се „и”, и брише се „или
    транзит”.
    Uvoz, izvoz, unos, iznos i tranzit zaštićenih divljih vrsta, njihovih delova i
    derivata obavezno se prijavljuje carinskoj službi, u skladu sa odredbama ovog
    zakona i drugim propisima.
    Veterinarsko zdravstveni i fitosanitarni pregled i kontrolu pošiljki iz stava 1.
    ovog člana nad kojima postoji nadležnost granične veterinarske i fitosanitarne
    inspekcije sprovodi se u skladu s posebnim propisima. Granične prelaze na kojima
    se može obavljati uvoz, izvoz, unos, iznos i tranzit zaštićenih vrsta, njihovih delova i
    derivata, kao i uslove u pogledu njihove opremljenosti i osposobljenosti za obavljanje
    tih poslova, propisuje ministar nadležan za poslove poljoprivrede, šumarstva i
    vodoprivrede uz saglasnost Ministra.
    Carinska služba dužna je da prilikom uvoza, izvoza, unosa, iznosa i tranzita
    vrsta iz člana 94. stav 1. ovog zakona pregleda odgovarajuće dozvole i overi
    prelazak granice u za to predviđenoj rubrici obrasca dozvole.
    U slučaju uvoza, izvoza, unosa, iznosa i tranzita carinska služba original
    dozvole overava a kopiju dozvole zadržava za svoju evidenciju, a overeni original
    vraća uvozniku/ izvozniku.
    Члан 41. (Dopuna)
    У члану 95. став 4. мења се и гласи:
    ,,У случају увоза, извоза, уноса, износа и транзита царинска служба оверава
    дозволе на начин прописан актом о прекограничном промету заштићених врста из
    члана 94. овог закона.”
    После става 4. додаје се нов став 5. који гласи:
    „Уколико се пркогранични промет примерака заштићених врста врши супротно
    прописаним условима, примерке одузима надлежни инспектор и издаје потврду о
    одузимању. ”
    izvoza, unosa, iznosa, ili tranzita carinska služba ne
    može da odredi vrstu životinje, gljive ili biljke čiji uvoz ili izvoz podleže ograničenjima
    ili zabranama, može ih:
    1) na trošak carinskog deklaranta (primaoca odnosno pošiljaoca robe),
    sama čuvati ili dati nekome na čuvanje do utvrđivanja statusa vrste čiji uvoz, izvoz,
    reeksport ili tranzit podleže ograničenjima;
    2) prepustiti carinskom deklarantu do okončanja postupka, ali uz zabranu
    raspolaganja.
    Carinska služba može od carinskog deklaranta zahtevati potvrdu da
    predmetna vrsta nije pod zaštitom.
    Vrste za koje carinska služba utvrdi da se uvoze, izvoze, unose, iznose ili da
    su u tranzitu bez propisanih dozvola ili drugih dokumenata, privremeno se zadržavaju
    do okončanja postupka.
    U slučajevima iz stava 3. ovog člana izdaje se potvrda.
    Vrste iz stava 3. ovog člana, predaju se na čuvanje, od strane ministarstva
    ovlašćenom pravnom ili fizičkom licu, a mogu se ostaviti na čuvanje i carinskom
    deklarantu uz zabranu raspolaganja.
    Ako se propisana dozvola ili drugi zatraženi dokumenti ne dostave u roku od
    mesec dana nakon privremenog zadržavanja ili u produženom roku koji može iznositi
    najduže dva meseca, carinska služba donosi odluku o oduzimanju.
    Ako se u postupku carinske kontrole utvrdi da se radi o vrstama za koje nema
    uvozne ili izvozne dozvole, oduzimaju se, a o oduzetim vrstama izdaje se potvrda.
    U slučajevima iz st. 3. do 7. ovog člana carinska služba dužna je da u
    najkraćem roku obavesti Ministarstvo koje odlučuje o zbrinjavanju oduzetih vrsta,
    imajući u vidu odredbe posebnih propisa i ratifikovanih međunarodnih ugovora.
    Kada se vrste zaplene ili oduzmu, troškove (troškovi hrane, smeštaja,
    prevoza, vraćanja i drugo) snosi carinski deklarant.
    Члан 42.(Dopuna)
    Члан 96. мења се и гласи:
    „Ако приликом увоза, извоза, уноса, износа, или транзита царинска служба не
    може да одреди врсту животиње, гљиве или биљке чији увоз или извоз подлеже
    ограничењима или забранама, може их о трошку царинског декларанта (примаоца__односно пошиљаоца робе), чувати или дати некоме на чување до утврђивања статуса
    врсте чији увоз, извоз, реекспорт или транзит подлеже ограничењима.
    За примерке за које царинска служба утврди да се увозе, извозе, уносе, износе
    или да су у транзиту без прописаних дозвола или других докумената, царинска служба
    дужна је да у најкраћем року обавести министарство које одузима и одлучује о начину
    збрињавања одузетих примерака, имајући у виду одредбе посебних прописа и
    ратификованих међународних уговора.
    Када се примерци заплене или одузму, трошкове до коначног збрињавања
    (трошкови хране, смештаја, превоза, враћања и друго) сноси лице од којег су примерци
    одузети.”
    Član 102.
    Stručne poslove zaštite prirode i prirodnih dobara obavljaju stručne
    organizacije za zaštitu prirode i ti poslovi odnose se naročito na:
    1) prikupljanje i obradu podataka o prirodi i prirodnim vrednostima;
    2) praćenje stanja i ocenu očuvanosti prirode i stepena ugroženosti
    objekata geonasleđa, divljih vrsta i njihovih staništa, stanišnih tipova, ekosistema,
    ekološki značajnih područja, zaštićenih područja, ekoloških koridora, ekološke mreže
    i predela;
    3) izradu studija zaštite kojima se utvrđuju vrednosti područja predloženih
    za zaštitu i način upravljanja tim područjima;
    4) izradu predloga akta o zaštiti područja;
    5) izradu predloga akta o prestanku zaštite područja;
    6) izradu predloga za prethodnu zaštitu područja;
    7) davanje uslova za radove na zaštićenim prirodnim dobrima, izdavanje
    mišljenja na plan upravljanja zaštićenog područja;
    Cool vršenje stručnog nadzora na zaštićenim prirodnim dobrima sa predlogom
    mera;
    9) pružanje stručne pomoći upravljačima zaštićenih prirodnih dobara,
    organima lokalne samouprave, udruženjima građana, grupama građana i
    pojedincima na zaštiti prirode, predela i prirodnih dobara;
    10) utvrđivanje uslova i mera zaštite prirode i prirodnih vrednosti u postupku
    izrade i sprovođenja prostornih i urbanističkih planova, projektne dokumentacije,
    osnova (šumskih, lovnih, ribolovnih, vodoprivrednih i dr.), programa i strategija u svim
    delatnostima koje utiču na prirodu;
    11) obavljanje stručnih poslova u postupku izrade ocene prihvatljivosti radova
    i aktivnosti u prirodi, pripremanja i sprovođenja projekata i programa na zaštićenom
    području;
    12) predlaganje obima i sadržaja studija izvodljivosti i procene uticaja na
    životnu sredinu u postupku reintrodukcije i naseljavanja divljih vrsta u slobodnu
    prirodu;
    13) vođenje evidencije o načinu i obimu korišćenja, kao i faktorima
    ugrožavanja zaštićenih i strogo zaštićenih divljih vrsta radi utvrđivanja i praćenja
    stanja njihovih populacija;
    14) učestvovanje u postupku javnog uvida radi proglašavanja zaštićenih
    prirodnih dobara;
    15) organizovanje i sprovođenje vaspitno-obrazovnih i promotivnih aktivnosti
    u zaštiti prirode;
    16) učešće u sprovođenju ratifikovanih međunarodnih ugovora o zaštiti
    prirode;
    17) vođenje registra zaštićenih prirodnih dobara i drugih podataka od značaja
    za zaštitu prirode;
    Члан 43.(Dopuna)
    Члан 102. став 1. тачка 4) се брише.
    Član 103.
    Poslove zaštite prirode i prirodnih dobara koja se nalaze na teritoriji Republike
    Srbije obavlja Zavod za zaštitu prirode Srbije.
    Poslove zaštite prirode i prirodnih dobara koja se celom svojom površinom
    nalaze na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, obavlja Pokrajinski zavod za
    zaštitu prirode.
    Organizacije za zaštitu prirode su pravna lica.
    Organizacije za zaštitu prirode su ustanove.
    U obavljanju poslova zaštite prirode i prirodnih dobara organizacije za zaštitu
    prirode iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruju saradnju kroz usaglašavanje programa
    zaštite prirodnih dobara.
    Pokrajinski zavod za zaštitu prirode dostavlja izveštaj o ostvarivanju
    godišnjeg programa Zavodu za zaštitu prirode Srbije, najkasnije do 31. marta tekuće godine za proteklu godinu.
    Члан 44.(Dopuna)
    У члану 103. после става 1. додаје се нов став који постаје став 2., који гласи:
    „Завод за заштиту природе Србије, за територију Републике Србије води: базе
    података о стаништима и еколошкој мрежи и информациони систем о заштити
    природе, регистар заштићених природних добара, израду средњорочног програма
    заштите природних добара, израду стручних основа за Стратегију заштите природе и
    Извештај о стању природе.”

    Čuvari prirode
    Član 109.
    Neposredni nadzor na zaštićenom području vrši čuvarska služba koju
    obezbeđuje upravljač.
    Čuvar zaštićenog područja kontroliše sprovođenje pravila unutrašnjeg reda u
    zaštićenom području i obavlja poslove čuvanja zaštićenog područja.
    Члан 45.(Dopuna)
    Наслов изнад члана 109. мења се и гласи:
    „Чуварска служба”
    У члану 109. став 1. после речи „управљач” додају се речи „преко чувара
    заштићеног подручја ( у даљем тексту: чувар).”
    Став 2. мења се и гласи:
    „Чувар контролише спровођење правила унутрашњег реда у заштићеном
    подручју и обавља друге послове у складу са законом и актом управљача.”

    Član 110.
    Ako u vršenju čuvarske službe čuvar zaštićenog područja utvrdi da je
    učinjena radnja suprotno pravilima unutrašnjeg reda ili druge zakonom utvrđene
    zabrane kršenja režima zaštite, ili ako postoji osnovana sumnja da je učinjen
    prekršaj, odnosno krivično delo, ovlašćen je i dužan da:
    1) prati kretanje i aktivnosti posetilaca i legitimiše lica koja zatekne u
    zaštićenom području;
    2) izvrši pregled svih vrsta vozila, plovnih objekata i tovara;
    3) izvrši svaki pregled, osim stanova i drugih prostorija, za čiji je pregled
    potreban sudski nalog;
    4) privremeno oduzme predmete kojima je izvršen prekršaj ili krivično delo i
    predmete koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog dela, kao i da ove predmete,
    bez odlaganja, preda upravljaču zaštićenog područja radi čuvanja;
    5) lice bez ličnih isprava, zatečeno u vršenju nedozvoljenih radnji, privede
    nadležnom organu unutrašnjih poslova;
    6) zatraži uspostavljanje prethodnog stanja, odnosno naredi mere za
    sprečavanje i uklanjanje štetnih posledica;
    7) sarađuje sa vlasnicima i korisnicima prava na nekretninama u
    zaštićenom području u cilju zaštite prirode;
    Cool sarađuje sa korisnicima prirodnih resursa u zaštićenom području i
    koordinira zajedničke akcije u cilju zaštite i racionalnog korišćenja prirodnih resursa;
    9) prati stanja biljnih i životinjskih vrsta, kao i drugih vrednosti zaštićenog
    područja;
    10) pruža pomoć posetiocima zaštićenog područja i lokalnom stanovništvu.
    U vršenju službe čuvar je dužan da pokaže službenu legitimaciju.
    Legitimaciju čuvara zaštićenog područja izdaje upravljač zaštićenog područja Čuvar zaštićenog područja mora da ima najmanje srednju stručnu spremu,
    jednu godinu radnog iskustva u struci i položen stručni ispit i da ispunjava propisane
    uslove za nošenje oružja i druge uslove, utvrđene aktom upravljača.
    Za vreme službe, čuvar zaštićenog područja nosi službenu odeću, oružje,
    znak zaštite prirode i znak zaštićenog područja koje čuva i naoružan je oružjem koje odredi upravljač.
    Члан 46.(Dopuna)
    Члан 110. мења се и гласи:
    „У вршењу чуварске службе, чувар нарочито:
    1) прати кретање и активности посетилаца и других корисника у заштићеном
    подручју, посебно транспорт грађевинског материјала и изградњу објеката, коришћење
    минералних сировина, шума, флоре и фауне укључујући дивљач и рибе, употребу
    моторних возила и пловила, постављање објеката на води, улазак у зоне и објекте у
    којима је посета забрањена или ограничена, ложење ватре на отвореном, одлагање
    отпада, одвијање спортских такмичења и других манифестација;
    2) прати стање биљних и животињских врста, као и других вредности
    заштићеног подручја;
    3) пружа помоћ и сарађује са локалним становништвом;
    4) пружа податке, помоћ и услуге посетиоцима и другим лицима при обиласку и
    разгледању заштићеног подручја, научним истраживањима и образовним
    активностима;
    5) сарађује са корисницима природних ресурса у заштићеном подручју;
    6) сарађује са носиоцима стварних права на непокретностима у заштићеном
    подручју у циљу заштите природе;
    7) сарађује са другом чуварском службом, инспекцијском службом и органом
    Када чувар утврди или разложно претпостави да је посетилац односно корисник
    заштићеног подручја учинио радњу супротно правилима унутрашњег реда или мерама
    заштите природе прописаним у складу са законом, овлашћен је да:
    1) легитимише лице затечено у вршењу недозвољених радњи, а лице затечено
    без личних исправа приведе надлежном органу унутрашњих послова;
    2) изврши преглед свих врста возила, пловних објеката и товара;
    3) привремено одузме предмете и средства којима је извршен прекршај или
    кривично дело и предмете који су настали или прибављени извршењем таквог дела, као
    и да ове предмете, без одлагања, преда управљачу заштићеног подручја ради чувања;
    4) затражи успостављање претходног стања, односно нареди мере за
    спречавање и уклањање штетних последица;
    5) изврши сваки преглед, осим станова и других просторија, за чији је преглед
    потребан судски налог.
    У вршењу службе чувар је дужан да покаже службену легитимацију.
    Легитимацију чувара издаје управљач заштићеног подручја на обрасцу који
    прописује министар.
    Чувар мора да има најмање средњу стручну спрему, једну годину радног
    искуства у струци и положен стручни испит и да испуњава прописане услове за
    ношење оружја и друге услове, утврђене актом управљача.
    Министар ближе прописује услове, програм и начин полагања стручног испита
    из става 6. Овог члана.
    За време службе, чувар носи службену одећу, оружје, знак заштите природе и
    знак заштићеног подручја које чува и наоружан је оружјем које одреди управљач.
    Службена одећа, односно униформа чувара у националним парковима и
    заштићеним подручјима проглашеним актом владе је јединствена и њу прописује мин
    истар.
    Чувар може истовремено обављати послове чувара рибарског подручја, чувара
    шума и ловочувара, са дужностима и овлашћењима тих лица утврђеним законом.
    Чувар у вршењу послова чувара рибарског подручја, идентитет и службена
    овлашћења може доказивати легитимацијом из става 4. овог члана..”

    Član 111.
    Osnovni dokument zaštite prirode i prirodnih vrednosti je Strategija zaštite
    prirode i prirodnih vrednosti (u daljem tekstu: Strategija) koju donosi Vlada za period
    od deset godina, i programi zaštite prirode koje donose Vlada, nadležni organ
    autonomne pokrajine ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave, za period od
    deset godina.
    Programi iz stava 1. ovog člana moraju biti usklađeni sa Strategijom.
    Strategija zaštite prirode
    Član 112.
    Strategija određuje dugoročne ciljeve i smernice očuvanja prirode i prirodnih
    vrednosti, načine njihovog sprovođenja u skladu sa ukupnim privrednim, društvenim i
    kulturnim razvojem Republike Srbije.
    Strategija se izrađuje na osnovu izveštaja o stanju prirode i sprovođenju
    zaštite prirode i prirodnih vrednosti, (u daljem tekstu: Izveštaj o stanju prirode), a
    sadrži pored opštih strateških ciljeva, naročito:
    1) smernice za očuvanje biološke, geološke i predeone raznovrsnosti, za
    očuvanje zaštićenih prirodnih dobara, ekološki značajnih područja, ekoloških koridora
    i ekološke mreže;
    2) smernice za istraživanje i praćenje stanja u prirodi;
    3) smernice za uključivanje zaštite prirode u druge sektore;
    4) smernice za zakonodavni i institucionalni okvir;
    5) smernice za vaspitanje i obrazovanje u cilju očuvanja biološke, geološke i
    predeone raznovrsnosti;
    6) smernice za uključivanje lokalnog stanovništva u proces zaštite i
    unapređenja zaštićenih područja;
    7) smernice za obaveštavanje javnosti i učešće javnosti u odlučivanju o
    zaštiti prirode;
    Cool akcione planove za sprovođenje smernica, s utvrđivanjem prioriteta i
    mogućih izvora finansiranja;
    9) način ispunjavanja međunarodnih obaveza u zaštiti prirode.
    Smernice utvrđene Strategijom primenjuju se u izradi dokumenata prostornog
    uređenja i planova upravljanja prirodnim resursima.
    Stručnu osnovu za izradu Strategije izrađuje Zavod.
    Revizija Strategije obavlja se po potrebi. Strategija se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
    Program zaštite prirode
    Član 113.
    Autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, u okviru nadležnosti
    utvrđenih ovim i posebnim zakonom, donose svoje programe zaštite prirode, u
    skladu sa strateškim dokumentima iz člana 111. ovog zakona i svojim
    specifičnostima.
    Dve ili više jedinica lokalne samouprave mogu doneti zajedničke programe iz stava 1. ovog člana
    Члан 47.(Dopuna)
    Чл. 111., 112. и 113. мењају се и гласе:
    „Члан 111.
    Основни документи заштите природе и природних вредности су: Стратегија
    заштите природе и природних вредности Републике Србије (у даљем тексту:
    Стратегија), програми заштите природе аутономне покрајине и јединице локалне
    самоуправе и извештаји о стању природе.
    Члан 112.
    Стратегију заштите природе Републике Србије (у даљем тексту: Стратегија)
    доноси Влада за период од најмање десет година.
    Стратегијом се утврђују дугорочни плански оквир и политика интегралне
    заштите природе и очувања биодиверзитета.
    Стратегија нарочито садржи: анализу (оцену) стања, циљеве, главне задатке,
    мере, активности и инструменте за очување и унапређење биолошке разноврсности,
    предела и геонаслеђа, развој мреже заштићених подручја и развој еколошке мреже.
    За спровођење Стратегије израђују се акциони планови које доноси Влада за
    период од највише пет година.
    Акциони план из става 3. овог члана може се донети и као саставни део__Стратегије.
    Стручну основу Стратегије припрема завод. По потреби може се извршити ревизија Стратегије пре истека периода за који је
    донета.
    Стратегија се објављује у „Службеном гласнику Републике Србије”.
    Члан 113.
    Аутономна покрајина и јединица локалне самоуправе, у оквиру надлежности
    утврђених овим и посебним законом и у складу са Стратегијом и својим
    специфичностима, доносе програме заштите природе за период од десет година.
    Две или више јединица локалне самоуправе могу донети заједнички програм из
    става 1. овог члана.”
    Član 114.
    Izveštaj o stanju prirode u Republici Srbiji podnosi se Narodnoj skupštini za
    period od pet godina, a sadrži naročito:
    1) podatke o stanju geološke, biološke i predeone raznovrsnosti, zaštićenih
    prirodnih dobara, ekološki značajnih područja, ekoloških koridora i ekološke mreže
    sa analizom stepena ugroženosti, faktorima ugrožavanja i problemima u zaštiti i
    unapređenju;
    2) podatke o uticajima korišćenja prirodnih vrednosti dobara na geološku,
    biološku i predeonu raznovrsnost, na zaštićena prirodna dobra i ekološku mrežu;
    3) podatke o uticajima pojedinih projekata i aktivnosti na prirodu i njene
    vrednosti;
    4) ocenu sprovedenih mera u očuvanju prirode, njenih vrednosti i predeone
    raznovrsnosti;
    5) analizu sprovođenja Strategije i drugih dokumenata značajnih za zaštitu
    prirode;
    6) ocenu sprovedenog stručnog nadzora koji obavlja Zavod;
    7) podatke o korišćenju finansijskih sredstava za zaštitu prirode;
    Cool procenu potrebe izrade novih ili izmene i dopune postojećih dokumenata
    kao i druge važne podatke za zaštitu i očuvanje prirode.
    Izveštaj o stanju prirode, zaštićenih prirodnih dobara i ekoloških mreža
    priprema Zavod, u saradnji s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i drugim
    stručnim i naučnim institucijama, a utvrđuje Ministarstvo.
    Autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave pripremaju
    izveštaje o stanju prirode na svom području, koji dostavljaju Ministarstvu.
    Члан 48. (Dopuna)
    У члану 114. став 1. речи „подноси се Народној скупштини” замењују се речима
    „усваја Влада”.
    Član 121.
    U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašćen da:
    1) zabrani korišćenje i upotrebu zaštićenih prirodnih vrednosti i drugih
    delova prirode bez odobrenja ili protivno odobrenju;
    2) naredi sprovođenje uslova i mera zaštite prirode, drugih akata izdatih na
    osnovu ovoga zakona i drugih propisa;
    3) naredi sprovođenje kompenzacijskih mera;
    4) naredi sprovođenje planova upravljanja prirodnim dobrima/resursima u
    delu koji se odnosi na mere i uslove zaštite prirode;
    5) naredi sprovođenje plana upravljanja i programa zaštite, očuvanja,
    korišćenja i unapređenja zaštićene prirode i njenih vrednosti;
    6) naredi sprovođenje plana upravljanja i drugih akata zaštićenog područja;
    7) zabrani radnje koje mogu prouzrokovati promene i oštećenja na
    zaštićenom području ili drugim zaštićenim prirodnim dobrima;
    Cool naredi sprovođenje neposredne zaštite, očuvanja i korišćenja zaštićenih
    prirodnih dobara;
    9) naredi sprovođenje mera i uslova zaštite zaštićenih prirodnih dobara,
    zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i gljiva;
    10) zabrani izvoz, uvoz i tranzit zaštićenih divljih vrsta biljaka i životinja i gljiva
    ako se promet vrši suprotno sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog
    zakona i ratifikovanim međunarodnim ugovorima;
    11) zabrani unošenje divljih vrsta u prirodu ako je u suprotnosti sa
    odredbama ovog zakona;
    12) naredi informisanje javnosti o stanju prirode, planovima upravljanja
    zaštićenog područja;
    13) naredi sprovođenje drugih propisanih uslova i mera zaštite biološke i
    predeone raznovrsnosti utvrđenih ovim zakonom i propisa donetih na osnovu ovog
    zakona;
    14) naredi sprovođenje monitoringa stanja prirode i njenih vrednosti;
    15) naredi vođenje registara zaštićenih prirodnih dobara i druge propisane
    evidencije;
    16) zabrani da se genetički materijal koristi suprotno odredbama ovog
    zakona i posebnim propisima;
    17) naredi da upravljač zaštićenog područja izvršava obaveze ustanovljene
    aktom o zaštiti;
    18) naredi da upravljač zaštićenog područja koristi sredstva za rad i
    obavljanje poslova na zaštiti i unapređivanju zaštićenog područja;
    19) zabrani korišćenje fosila, minerala kristala i bigra ili istraživanje njihovih
    nalazišta ako je u suprotnosti sa ovim zakonom; 20) zabrani sakupljanje i stavljanje u promet divljih vrsta biljaka, životinja i
    gljiva njihovih razvojnih oblika i delova ako se sakupljanje i stavljanje u promet vrši
    bez dozvole i suprotno propisanim uslovima;
    21) zabrani veštačko preseljavanje i naseljavanje populacija ili delova
    populacija autohtonih vrsta bez dozvole ili suprotno propisanim uslovima;
    22) zabrani držanje, uzgoj i trgovinu divljim životinjama bez dozvole ili pod
    uslovima i na propisani način;
    23) zabrani oštećivanje ili uništavanje staništa zaštićenih divljih vrsta;
    24) zabrani druge radnje i aktivnosti koje su u suprotnosti sa odredbama
    ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega.
    Radi sprečavanja nastanka neotklonjivih šteta na zaštićenom prirodnom
    dobru, biološkoj i predeonoj raznovrsnosti, smanjivanja štete nastale zbog obavljanja
    nedozvoljenih delatnosti, radnji ili aktivnosti, odnosno radi preduzimanja hitnih
    zaštitnih mera, ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili
    imovinu, inspektor može, u toku nadzora doneti rešenje i usmeno.
    Konstatacija o izdatom usmenom rešenju unosi se u zapisnik, uz naznaku da
    će pisano rešenje biti doneto u roku od 8 dana.
    Na rešenja inspektora iz st.1 i 2 . dozvoljena je žalba.
    Rešenje inspektora iz stava 1. tač. 1), 7), 10), 11), 16), 19), 20), 21), 22), 23) i 24) ovog člana je konačno, i protiv njega se može voditi upravni spor.

    Члан 49.(dopuna)
    Члан 121. став 1. после тачке 7) додати нову тачку 7а) која гласи:
    „забрани радње, односно извођење радова на заштићеном подручју, које су
    супротне акту о заштити и правилнику о унутрашњем реду и чуварској служби;”
    У тачки14) иза речи „нареди” додаје се нова реч „управљачу”.
    Član 126.
    Novčanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj
    pravno lice ako:
    1) planirane projekte i aktivnosti u prirodi koji nisu obuhvaćeni procenom
    uticaja na životnu sredinu, a koji sami ili s drugim projektima ili aktivnostima mogu
    imati uticaj na ekološki značajno područje ili zaštićeno prirodno dobro, obavlja bez
    saglasnosti (član 10. stav 3);
    2) obavlja radnje, aktivnosti i delatnosti kojima se ugrožava hidrološka
    pojava ili opstanak i očuvanje biološke raznovrsnosti (član 18. stav 4);
    3) upotrebljava hemijska sredstva u zaštićenim područjima (član 19. stav 3);
    4) koristi hemijska sredstva, bez pribavljene saglasnosti Ministarstva (član
    19. stav. 4);
    5) genetički materijal uzima iz prirode, suprotno članu 20. stav 2. ovog
    zakona;
    6) obavlja ili preduzima radnje i delatnosti koje mogu narušiti svojstva
    zaštićenog područja (čl. 29. do 35);
    7) obavlja radnje i/ili aktivnosti koje mogu da dovedu do narušavanja ili
    uništavanja ekološki značajnog područja (član 40. stav 2);
    Cool u zaštićenom području obavlja delatnost suprotno planu upravljanja ( član
    52. stav 4);
    9) planirane radove i aktivnosti, odnosno izvođenje projekta pismeno ne
    prijavi upravljaču (član 57. stav 4);
    10) na primeren način i o svom trošku ne preduzme sve dozvoljene radnje i
    aktivnosti kako bi se sprečio nastanak štete (član 64. stav 2);
    11) preduzima radnje kojima se mogu ugroziti strogo zaštićene vrste biljaka,
    životinja, gljiva i njihovih staništa (član 74);
    12) ne pribavi dozvolu iz člana 75. ovog zakona;
    13) sakuplja i koristi zaštićene divlje vrste suprotno propisanim uslovima
    (član 77);
    14) obavlja istraživanja na zaštićenim vrstama bez dozvole ministarstva i/ili
    ne dostavi rezultate istraživanja (član 78);
    15) koristi zabranjena sredstva za hvatanje i ubijanje divljih životinja suprotno
    članu 79. ovog zakona;
    16) ako ne preduzima mere zaštite iz člana 81. ovog zakona; 17) unosi alohtone divlje vrste i njihove hibride u slobodnu prirodu suprotno
    članu 82. ovog zakona;
    18) vrši premeštanje jedinki autohtonih divljih vrsta bez saglasnosti
    ministarstva (član 84);
    19) vrši reintrodukciju divljih vrsta bez dozvole ministarstva (član 85);
    20) ako drži, uzgaja , prodaje i kupuje strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste
    suprotno uslovima iz člana 87. ovog zakona;
    21) ako drži zaštićene divlje životinje bez dozvole Ministarstva (član 88);
    22) uzgaja i trguje divljim vrstama suprotno čl. 89. i 90. ovog zakona;
    23) ako obavlja poslove prihvatilišta bez dozvole Ministarstva (član 91);
    24) postupa sa nađenim primercima zaštićenih divljih životinja suprotno članu
    93. ovog zakona;
    25) uzima iz prirode geološka i paleontološka dokumenta koji su proglašeni
    zaštićenim prirodnim dobrima ili se nalaze na objektu geonasleđa, zaštićenom
    nalazištu ili ležištu mineralnih sirovina suprotno članu 98. ovog zakona;
    26) vrši istraživanja nalazišta geoloških i paleontoloških dokumenata
    suprotno članu 99. ovog zakona;
    27) ako vrši izvoz pokretnih zaštićenih prirodnih dokumenata , suprotno članu
    100. ovog zakona.
    Za prekršaj iz stava 1. ovog člana može se izreći novčana kazna u srazmeri
    sa visinom pričinjene štete ili neizvršene obaveze, vrednosti robe ili druge stvari koja
    je predmet prekršaja, a najviše do dvadesetostrukog iznosa tih vrednosti.
    Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u preduzeću ili
    drugom pravnom licu novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara.
    Za radnje iz člana 125. stav 1. tač. 5), 6) i 7) kao i za radnje iz stava 1. ovog
    člana, kazniće se preduzetnik za prekršaj novčanom kaznom od 250.000 do 500.000
    dinara.
    Za radnje iz člana 125. stav 1. tač. 5), 6) i 7), kao i za radnje iz stava 1. tač.
    2), 5), 6), 7), Cool, 9),10), 11), 12), 13), 14), 15), 17), 18), 19), 20), 21), 22), 23), 24),
    25), 26) i 27) ovog člana, kazniće se za prekršaj fizičko lice novčanom kaznom od
    5.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.
    Za prekršaj iz st. 1, 4. i 5. ovog člana može se uz kaznu izreći i zaštitna mera
    oduzimanja predmeta koji su upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje prekršaja,
    odnosno koji su nastali izvršenjem prekršaja.
    Члан 50.(Dopuna)
    У члану 126. став 1. број „1.000.000” замењује се бројем „2.000.000”.
    Тачка 9) мења се и гласи :
    ,,Радове и активности односно извођење пројекта на заштићеном подручју
    обавља без или противно акту о условима и мерама заштите природе или не пријави
    управљачу ( члан 57. ст. 2., 3. и 4.);”.
    После тачке 27) додаје се нова тачка 28) која гласи:
    „ако не поступи по решењу инспектора из члана 121. овог закона. ”
    У ставу 3. број „50.000” замењује се бројем „150.000”.
    У ставу 5. број „5.000”замењује се бројем „25.000” и број „50.000” замењује се
    бројем „150.000”.

    Član 127.
    Novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj
    odgovorno lice u državnom organu, organu teritorijalne autonomije, organu jedinice
    lokalne samourave i imaocu javnih ovlašćenja ako:
    1) ne prati stanje staništa i tipova staništa (član 16. stav 4);
    2) ne odredi količinu vode u vlažnim i vodenim ekosistemima koja je nužna
    za očuvanje hidrološke pojave i opstanak biološke raznovrsnosti (član 18. stav 5); 3) ne prati stanje ekološki značajnih područja, ekoloških koridora i cele
    ekološke mreže (član 39. stav 4);
    4) ne vodi registar zaštićenih prirodnih dobara (član 50);
    5) ne dostavi planove upravljanja i izveštaje o ostvarivanju planova
    upravljanja i ne obezbedi obaveštavanje javnosti (član 54);
    6) u postupku izrade plana ne pribavi uslove zaštite prirode( član 55. stav
    3);
    7) ne donese Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi (član 56);
    Cool ne upravlja zaštićenim područjem na propisan način (član 68);
    9) sredstva ostvarena po osnovu naknade za korišćenje prirodnog područja
    ne koristi za zaštitu i unapređivanje zaštićenog područja i ne vodi ih na posebnom
    računu (član 70. st. 6. i 7);
    10) ne obavlja stručne poslove iz okvira svoje delatnosti iz člana 102. stav 1.
    tač. Cool, 13), 16) i 19) ovog zakona.


    Члан 51.(Dopuna)
    У члану 127. став 1. број „50.000” замењује бројем „150.000”.
    После тачке 1) додаје се нова тачка 1а) која гласи:
    „У поступку за доношење планова и програма не прибави услове заштите
    природе (члан 9. став 2.) ”

    Član 128.
    Novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko
    lice ako ne postupi po nalogu čuvara zaštićenog područja ili ga omete u vršenju
    njegovih ovlašćenja (član 56. stav 4).
    ,
    Члан 52.(Dopuna)
    У члану 128. број „30.000” замењује се бројем „150.000” и после речи
    „овлашћења” додају речи „или на други начин поступа противно правилима о
    унутрашњем реду (члан 56. став 4).”
    Član 130.
    Prirodna dobra zaštićena do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju pod
    zaštitom, a upravljači, vlasnici i korisnici tih zaštićenih prirodnih dobara imaju prava i
    obaveze propisane ovim zakonom.
    Ekološka mreža biće utvrđena i postaje deo evropske ekološke mreže Natura
    2000 do dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj Uniji.
    Члан 53. (Dopuna)
    У члану 130. став 2. мења се и гласи:
    „Еколошки значајна подручја европске уније NATURA 2000 биће
    идентификована и постају део европске еколошке мреже NATURA 2000 даном
    приступања Републике Србије Европској унији.”

    Član 132.
    Zavod je dužan da uskladi svoj rad, poslovanje i opšta akta sa odredbama
    ovog zakona u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
    Javno preduzeće „Nacionalni park Đerdap”, Javno preduzeće „Nacionalni
    park Šar planina”, Javno preduzeće „Nacionalni park Kopaonik”, Javno preduzeće
    „Nacionalni park Tara” i Javno preduzeće „Nacionalni park Fruška gora” dužna su da
    usklade svoj rad, poslovanje i opšta akta sa odredbama ovog zakona u roku od dve
    godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

    Члан 54.(Dopuna)
    У члану 132. после става 2. додаје се нов став 3) који гласи:
    „Јавна предузећа из става 2. овог члана, основана Законом о националним
    парковима („Службени гласник РС”, број 39/93), настављају да раде под условима и наначин под којима су основани до доношења посебних закона.”. ПРЕЛАЗНЕ ОДРЕДБЕ

    Члан 55.
    Подзаконска акта из овог закона биће донета у року од годину дана од ступања
    на снагу овог закона.
    Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у „Службеном
    гласнику Републике Србије” осим одредаба из члана 40. став 4. Закона о заштити
    природе из члана 14. овог Закона, које ступају на снагу даном приступања РепубликеСрбије Европској Унији.
    I ovo je završeno.
    Назад на врх Go down
    Milan
    Admin
    Admin
    Milan


    Број порука : 4633
    Join date : 03.03.2009
    Age : 48
    Локација : Pirot

    Zakoni i podzakonski akti - Page 6 Empty
    ПорукаНаслов: Re: Zakoni i podzakonski akti   Zakoni i podzakonski akti - Page 6 EmptySun 05 Dec 2010, 05:21


    Deo koji nas najviše interesuje.
    preuzeto sa http://www.ekoplan.gov.rs/src/1-1-1-Zakoni-iz-2010-godine-193-document.htm

    VI ZAŠTITA I OČUVANJE DIVLJIH VRSTA
    Zaštita i očuvanje divljih vrsta
    Član 71
    Pod zaštitom i očuvanjem divljih vrsta podrazumeva se sprečavanje svih radnji koje utiču na
    narušavanje povoljnog stanja populacija divljih vrsta, uništavanje ili oštećivanje njihovih
    staništa, legla, gnezda ili narušavanje njihovog životnog ciklusa odnosno povoljnog stanja.
    Povoljno stanje divljih vrsta obezbeđuje se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim merama za
    pojedine vrste u skladu sa ovim zakonom.
    Zaštita staništa divljih vrsta
    Član 72
    Pri izvođenju radova i aktivnosti u prirodi i korišćenju prirodnih vrednosti na staništima divljih
    vrsta, primenjuju se mere, metode i tehnička sredstva koja doprinose očuvanju povoljnog
    stanja vrsta, odnosno koji ne ugrožavaju divlje vrste i/ili narušavaju staništa njihovih
    populacija, ili se ti radovi i aktivnosti mogu ograničiti u periodu koji se poklapa sa značajnim
    fazama njihovog životnog ciklusa.
    Očuvanje divljih vrsta i njihovih staništa iz stava 1. ovog člana sastavni je deo mera i uslova
    zaštite prirode iz člana 9. ovog zakona.
    Strogo zaštićene divlje vrste
    Član 73
    Strogo zaštićena divlja vrsta može biti zaštićena na teritoriji cele Republike Srbije ili na
    pojedinim njenim delovima.
    Ako je neko područje privremeno stanište strogo zaštićene divlje vrste, a njegova se zaštita
    ne može osigurati na neki drugi način, Ministarstvo može posebnim aktom, po prethodno
    pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva,
    proglasiti to područje ili neki njegov deo privremeno zaštićenim dok traje potreba za zaštitom.
    Mere zaštite strogo zaštićenih divljih vrsta
    Član 74
    Zabranjeno je korišćenje, uništavanje i preduzimanje drugih aktivnosti kojima bi se mogle
    ugroziti strogo zaštićene vrste biljaka, životinja i gljiva i njihova staništa.
    U smislu stava 1. ovog člana, zabranjeno je:
    1) uništavati jedinke biljaka i gljiva i njihovih razvojnih oblika, branjem, sakupljanjem,
    sečenjem ili iskopavanjem i čupanjem iz korena, u svim fazama biološkog ciklusa i
    ugrožavati ili uništavati njihova staništa;
    2) držati i trgovati samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama i njihovim razvojnim
    oblicima;
    3) hvatati, držati i/ili ubijati, strogo zaštićene vrste životinja u svim fazama biološkog ciklusa,
    oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, jaja, gnezda i legla, kao i područja njihovog
    razmnožavanja, odmaranja i ugrožavati ili uništavati njihova staništa i sl.;
    4) uznemiravati, naročito u vreme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije;
    5) presecati migratorne puteve;
    6) prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, izvoziti, prevoziti, otuđivati ili na bilo koji način pribavljati
    i javno izlagati životinje uključujući sve njihove derivate i razvojne oblike.
    Bliži uslovi i mere zaštite za strogo zaštićene divlje vrste i mere zaštite njihovih staništa
    utvrđuju se aktom iz člana 48. ovog zakona.
    Dozvoljene radnje sa strogo zaštićenim divljim vrstama
    Član 75
    Izuzetno od odredbe člana 74. ovog zakona, u slučaju opravdanog javnog interesa i pod
    uslovom da ne postoji drugo zadovoljavajuće rešenje i da izuzeće nije štetno po opstanak
    populacija strogo zaštićenih divljih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovom prirodnom
    području rasprostranjenosti, Ministarstvo može dozvoliti radnje radi:
    1) istraživanja i obrazovanja, upravljanja populacijom, ponovnog naseljavanja (repopulacije),
    ponovnog unošenja i uzgoja u in-situ i ex-situ uslovima;
    2) sprečavanja ozbiljnih šteta na usevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i drugim oblicima
    svojine;
    3) radi zaštite javnog zdravlja i javne bezbednosti, ili drugih razloga od preovladavajućeg
    javnog interesa, uključujući razloge socijalne ili ekonomske prirode i korisne posledice od
    prvenstvenog značaja za životnu sredinu;
    4) sakupljanja matičnih jedinki u cilju razmnožavanja, gajenja njihovih potomaka i prometa u
    komercijalne svrhe u za to registrovanim plantažnim i farmerskim objektima uz uslov da se
    deo jedinki vrati na prirodna staništa.
    Dozvolu za slučaj iz stava 1. ovog člana izdaje Ministarstvo po prethodno pribavljenom
    mišljenju zavoda i ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i
    vodoprivrede.
    Zahtev za izdavanje dozvole iz stava 2. ovog člana sadrži naziv vrste, razloge, svrhu i cilj
    korišćenja, odnosno obavljanja radnji, elaborat/studiju o načinu, mestu, vremenu, korisnim,
    odnosno štetnim posledicama i druge dokaze i relevantne činjenice od značaja za konkretan
    slučaj.
    Dozvola iz stava 2. ovog člana izdaje se rešenjem.
    Na rešenje iz stava 4. ovog člana, žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
    Zaštićene divlje vrste
    Član 76
    Zaštićena divlja vrsta može biti zaštićena na teritoriji cele Republike Srbije ili na pojedinim
    njenim delovima.
    Zaštićene divlje vrste gljiva, lišajeva, biljaka, životinja i njihovih delova, u cilju prerade,
    trgovine, prekograničnog prometa, kao i plantažnog i farmerskog uzgoja, mogu se sakupljati
    na osnovu dozvole, koju izdaje Ministarstvo, u skladu sa zakonom.
    Bliži uslovi i mere zaštite za zaštićene divlje vrste i mere zaštite njihovih staništa utvrđuju se
    aktom iz člana 48. ovog zakona.
    Način korišćenja zaštićenih divljih vrsta
    Član 77
    Korišćenje i sakupljanje zaštićenih divljih vrsta dozvoljeno je isključivo na način kojim se ne
    ugrožava povoljno stanje njihove populacije.
    Ministar propisuje mere i bliže uslove zaštite zaštićenih divljih vrsta koje obuhvataju:
    1) vremensku zabranu korišćenja;
    2) kvantitativno i kvalitativno ograničenje u korišćenju;
    3) prostornu zabranu korišćenja radi obnove populacija do zadovoljavajućeg nivoa.
    Zavod vodi evidenciju o načinu i obimu korišćenja zaštićenih divljih vrsta radi utvrđivanja i
    praćenja stanja populacija, koje uključuje i divlje vrste čije je korišćenje regulisano Zakonom
    o lovstvu i Zakonom o ribarstvu.
    Ako se utvrdi da je zbog korišćenja zaštićena divlja vrsta ugrožena, ministar može zabraniti ili
    ograničiti korišćenje te vrste uz prethodno mišljenje zavoda.
    Dozvola za istraživanje strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta
    Član 78
    Za istraživanje strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta dozvolu u naučnoistraživačke i
    obrazovne svrhe izdaje Ministarstvo, rešenjem uz prethodno pribavljeno mišljenje zavoda.
    Dozvoljene aktivnosti iz stava 1. ovog člana, na zaštićenom području obavljaju se u skladu
    sa aktom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi.
    Izveštaji istraživanja iz stava 1. ovog člana dostavljaju se Ministarstvu, zavodu i upravljaču
    zaštićenog područja do kraja kalendarske godine.
    Iznošenje divljih vrsta i/ili njihovih delova i derivata iz stava 1. ovog člana u
    naučnoistraživačke svrhe vrši se na osnovu dozvole koju izdaje Ministarstvo, u skladu sa
    članom 94. ovog zakona.
    Na rešenje iz stava 1. žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
    Zabranjena sredstva za hvatanje i ubijanje divljih životinja
    Član 79
    Zabranjena je upotreba određenih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih vrsta životinja,
    kojima se ugrožavaju i uznemiravaju njihove populacije i/ili staništa, narušava njihova
    dobrobit a mogu prouzrokovati njihovo lokalno nestajanje.
    Zabranjenim sredstvima se smatraju naročito:
    1) zamke;
    2) lepak;
    3) hemijska sredstva tipa atraktanata;
    4) upotreba živih životinja kao mamaca u lovu ptica i divljači;
    5) samostreli, lukovi, strele odnosno drugo oružje sa tetivom, koje potiskom tetive ili druge
    elastične materije izbacuje strelu ili drugi projektil;
    6) lov ptica mrežama;
    7) električne ubojite ili omamljujuće naprave;
    Cool svetleće naprave;
    9) ogledala i druge zaslepljujuće naprave;
    10) odašiljači zvuka (magnetofoni, kasetofoni, audio rekorderi i plejeri i dr.) koji emituju
    zvukove dozivanja, bola ili javljanja/oglašavanja;
    11) naprave za osvetljavanje cilja;
    12) optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog uveličavanja ili pretvaranja slike;
    13) eksploziv;
    14) otrovi ili omamljujući mamci;
    15) automatsko oružje;
    16) vazduhoplovi;
    17) lov životinja vozilima na motorni pogon u pokretu;
    18) druga sredstva utvrđena ostalim zakonima i ratifikovanim međunarodnim ugovorima.
    Pojedina sredstva iz stava 2. ovog člana mogu se izuzetno i ograničeno koristiti u
    naučnoistraživačke svrhe, a radi sprovođenja programa reintrodukcije, umatičenja,
    monitoringa vrsta, premeštanja životinja, realizacije programa zaštite i očuvanja i u drugim
    slučajevima u skladu sa posebnim zakonom.
    Dozvolu za upotrebu sredstava iz stava 3. ovog člana izdaje Ministarstvo rešenjem, uz
    prethodno pribavljeno mišljenje drugih nadležnih organa.
    Na rešenje iz stava 4. žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
    Mere zaštite migratornih vrsta
    Član 80
    Javni putevi i druge vrste saobraćajnica, telekomunikacioni i elektroenergetski sistemi,
    hidrograđevinski i drugi objekti čijom se izgradnjom presecaju uobičajeni koridori dnevnonoćnih
    i sezonskih migracija divljih životinja, prouzrokuje fragmentacija staništa ili na drugi
    način remeti njihov normalan životni ciklus, grade se na način kojim se umanjuju negativni
    efekti i primenom posebnih konstrukcijskih i tehničko-tehnoloških rešenja na samim
    objektima i u njihovoj okolini, tokom izgradnje i u periodu eksploatacije.
    Specijalna tehničko-tehnološka rešenja, koja omogućavaju nesmetanu i sigurnu
    komunikaciju divljih životinja (ekološki mostovi, izgrađeni prolazi i prelazi, tuneli, propusne
    cevi, jarkovi, sigurnosni i usmeravajući objekti, riblje staze i liftovi i dr.) kao i mere zaštite i
    način održavanja tehničko-tehnoloških rešenja, propisuje ministar uz saglasnost ministarstva
    nadležnog za poslove saobraćaja, rudarstva i energetike, poljoprivrede, šumarstva i
    vodoprivrede.
    Mere zaštite ptica i slepih miševa
    Član 81
    Stubovi i tehničke komponente srednjenaponskih i visokonaponskih vodova izvode se na
    način da se ptice i slepi miševi zaštite od strujnog udara i mehaničkog ozleđivanja.
    Lokacije strujnih generatora pokretanih vetrom (vetrenjače) utvrđuju se tako da se izbegnu
    njihova važna staništa i putevi migracije.
    Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na gornje vodove železnica.
    Pri izgradnji visokih objekata (vetrogeneratora, stubova, tornjeva, mostova i dr.) u blizini
    ekološki značajnih područja neophodno je primenjivati tehničko-tehnološke mere pri čemu se
    pre svega misli na osvetljavanje objekata, kako bi se izbegli negativni uticaji ovakvih
    objekata.
    Nije dozvoljeno korišćenje jakih svetlosnih izvora (reklamni rotirajući reflektori, laseri i slično)
    usmerenih ka nebu osim ukoliko se oni koriste za potrebe bezbednosti i kontrole vazdušnog
    saobraćaja.
    Unošenje alohtonih vrsta
    Član 82
    Zabranjeno je unošenje alohtonih divljih vrsta i njihovih hibrida u slobodnu prirodu na
    području Republike Srbije.
    Izuzetno, unošenje iz stava 1. ovog člana je dozvoljeno ako je naučno i stručno dokazano i
    prihvatljivo s gledišta zaštite prirode i održivog upravljanja, odnosno ako se unošenjem ne
    ugrožava prirodno stanište autohtonih divljih vrsta.
    Ministarstvo izdaje dozvolu iz stava 2. ovog člana na osnovu studije prihvatljivosti i studije o
    proceni uticaja na prirodu, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede,
    šumarstva i vodoprivrede.
    Unošenje alohtonih divljih vrsta u kontrolisanim uslovima moguće je na osnovu dozvole koju
    izdaje Ministarstvo rešenjem, po pribavljenom mišljenju zavoda ili druge ovlašćene naučne i
    stručne organizacije da ne postoji opasnost po autohtone vrste, ukoliko dođe do slučajnog ili
    namernog bega primeraka u slobodnu prirodu Republike Srbije.
    Strane divlje vrste koje unošenjem i/ili širenjem ugrožavaju druge vrste i ukupnu biološku
    raznovrsnost na području Republike Srbije proglašava invazivnim Ministarstvo, na osnovu
    opšteprihvaćenih međunarodnih kriterijuma, naučnih saznanja i obaveza preuzetih iz
    međunarodnih ugovora i međunarodnih dokumenata, na predlog Zavoda i drugih stručnih i
    naučnih institucija, a po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za poslove
    poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
    Aktom iz stava 5. ovog člana propisuju se mere kontrole i suzbijanja invazivnih vrsta.
    Ministar može zabraniti ili ograničiti uvoz pojedinih alohtonih divljih vrsta radi držanja u
    kontrolisanim uslovima, na osnovu procene opasnosti po autohtone divlje vrste, koju daje
    zavod ili druga ovlašćena naučna i stručna organizacija.
    Nenamerno unošenje alohtonih vrsta
    Član 83
    Ako dođe do nenamernog unošenja alohtonih divljih vrsta i njihovih hibrida u slobodnu
    prirodu na područje Republike Srbije, ili ako postoji opravdana sumnja da će doći do takvog
    unošenja, ministar propisuje mere postupanja u cilju uništavanja ili sprečavanja daljeg širenja
    unetih alohtonih divljih vrsta i njihovih hibrida.
    Premeštanje jedinki autohtonih vrsta
    Član 84
    Premeštanje jedinki autohtonih divljih vrsta u slobodnoj prirodi na teritoriji Republike Srbije,
    može se vršiti na osnovu istraživanja i planskih dokumenata, u skladu sa ovim i ostalim
    zakonima.
    Premeštanje iz prethodnog stava može se vršiti pod uslovom da se istraživanjima utvrdi da
    takav postupak ni na koji način ne ugrožava povoljan status populacija vrste, odnosno
    dobrobit životinja.
    Saglasnost na premeštanje jedinki autohtonih divljih vrsta u slobodnoj prirodi daje
    Ministarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje zavoda.
    Reintrodukcija divljih vrsta
    Član 85
    Reintrodukcija divljih vrsta u slobodnu prirodu na području Republike Srbije može se vršiti na
    osnovu istraživanja, programa reintrodukcije i dozvole.
    Pre svake reintrodukcije potrebno je uraditi studiju izvodljivosti i studiju procene uticaja na
    životnu sredinu.
    Obim i sadržaj studija iz stava 2. ovog člana određuje Ministarstvo na predlog zavoda.
    Reintrodukcija divljih vrsta može se vršiti pod uslovom da se istraživanjima utvrdi da takav
    postupak doprinosi povoljnom statusu vrste.
    Dozvolu iz stava 1. ovog člana izdaje Ministarstvo rešenjem, uz prethodno mišljenje zavoda i
    ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva.
    Na rešenje iz stava 5. žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
    Uslovi za držanje divljih životinja
    Član 86
    Divlje životinjske vrste mogu se držati u zatočeništvu radi sopstvenih potreba ili prikazivanja
    javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima ili sličnim prostorima, radi uzgoja,
    prodaje i kupovine, samo ako im dobrobit nije ugrožena, odnosno ako im se obezbede
    životni uslovi koji odgovaraju vrsti, rasi, polu, starosti kao i fizičkim i biološkim
    specifičnostima, osobinama u ponašanju, odnosno zdravstvenom stanju životinja.
    Zabranjeno je držanje divlje životinjske vrste u neprikladnim uslovima.
    Divlje životinje iz stava 1. ovog člana obavezno se obeležavaju na propisani način.
    Ministar saglasno sa ministrom nadležnim za poslove veterinarstva propisuje uslove koje
    moraju ispunjavati zoološki vrtovi i drugi objekti i/ili prostori za držanje životinja u smislu
    stava 1. ovog člana, uslove držanja, zabranu držanja pojedinih vrsta, programe obuke i
    edukacije, kao i način obeležavanja i evidentiranja divljih životinja iz stava 1. ovog člana.
    Obeležavanje iz stava 3. ovog člana vrše pravna i fizička lica (u daljem tekstu: ovlašćeni
    obeleživač) koja ispunjavaju uslove za obeležavanje divljih životinja, na osnovu ovlašćenja o
    obeležavanju od strane Ministarstva.
    Ministar propisuje uslove koje treba da ispunjavaju ovlašćeni obeleživači iz stava 5. ovog
    člana.
    Poreklo primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta
    Član 87
    Pojedini primerci strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta mogu se držati u zatočeništvu radi
    sopstvenih potreba ili prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima
    ili sličnim prostorima, uzgajati, prodavati i kupovati, pod uslovom da vlasnik ima dokaz o
    poreklu, i da se radi o:
    1) primercima koji su zakonito uvezeni;
    2) primercima koji su zakonito stečeni pre nego što je vrsta zakonom zaštićena;
    3) primercima odgajenim u za to registrovanim farmama, plantažama, centrima za
    razmnožavanje;
    4) primercima za koje vlasnik ima drugi dokaz o zakonitom sticanju, odnosno poreklu
    primeraka.
    Pod dokazom o poreklu iz stava 1. ovog člana podrazumeva se potvrda, uverenje, sertifikat,
    uvozna ili izvozna dozvola, i/ili mišljenje stručne ili naučne organizacije o poreklu vrsta.
    Dozvola za držanje divljih životinja
    Član 88
    Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje postane vlasnik zaštićenih divljih životinja s
    namerom njihovog držanja u zatočeništvu radi sopstvenih potreba ili prikazivanja javnosti u
    zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima ili sličnim prostorima, radi uzgoja, prodaje i
    kupovine, dužno je da u roku od trideset dana po sticanju vlasništva nad tim životinjama,
    podnese zahtev Ministarstvu radi pribavljanja dozvole.
    Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje namerava da drži autohtone ili alohtone divlje
    životinje u zatočeništvu radi sopstvenih potreba ili prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima,
    akvarijumima, terarijumima ili sličnim prostorima, radi uzgoja, prodaje i kupovine, dužno je da
    pribavi dozvolu Ministarstva.
    Dozvola iz st. 1. i 2. ovog člana izdaje se u formi rešenja, ako podnosilac zahteva dokaže da
    su ispunjeni propisani uslovi iz člana 86. i 87. ovog zakona.
    Ukoliko se u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom u toku važenja
    dozvole iz stava 3. ovog člana, utvrdi da je zoološki vrt, odnosno drugi objekat i/ili prostor u
    kome se drže životinje u smislu ovoga člana, prestao da ispunjava uslove na osnovu kojih je
    dozvola izdata, Ministarstvo će istu ukinuti.
    Ministarstvo vodi registar pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica iz st. 1. i 2. ovoga člana.
    U skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, odgajivačnice u kojima se uzgajaju
    određene zaštićene vrste, mogu da vrše prekogranični promet u komercijalne svrhe tih
    zaštićenih vrsta samo pod uslovom da se registruju u nadležnom međunarodnom organu.
    Na rešenje iz stava 3. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
    Uzgoj divljih životinja
    Član 89
    Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje namerava da uzgaja autohtone ili alohtone divlje
    vrste životinja, a čije gajenje nije regulisano posebnim zakonom, dužno je da pribavi dozvolu
    u skladu sa ovim zakonom.
    Ako se u postupku izdavanja dozvole utvrdi da postoji opasnost po zdravlje ljudi, dobrobit
    životinja i životnu sredinu, Ministarstvo može zatražiti od podnosioca zahteva iz stava 1.
    ovog člana, da pre izdavanja dozvole izradi studiju o proceni uticaja.
    Vlasnik divlje vrste životinje iz stava 1. ovog člana obavezan je da osigura da ta životinja ne
    pobegne u prirodu i odgovoran je za štetu koju ta životinja prouzrokuje ako pobegne.
    Trgovina divljim životinjama
    Član 90
    Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje obavlja trgovinu živim autohtonim ili alohtonim
    divljim životinjskim vrstama, dužno je da obezbedi odgovarajuće uslove za držanje životinja u
    skladu sa ovim zakonom i drugim propisima i da vodi evidenciju o trgovini tim životinjama i
    njihovom poreklu.
    Trgovinom iz stava 1. ovog člana smatraju se prodaja i kupovina, sticanje u komercijalne
    svrhe, izlaganje javnosti radi sticanja dobiti, korišćenje u svrhu sticanja dobiti, držanje radi
    prodaje, nuđenje na prodaju ili prevoz radi prodaje, najam i razmena životinja.
    Trgovina se može vršiti samo primercima uzgajanim u prijavljenim uzgajalištima ili koji imaju
    dokaz o poreklu, kao i da je primerak ili pošiljka propisno obeležena.
    Prilikom trgovine zaštićenim životinjama, prodavac, odnosno vlasnik je dužan da novom
    vlasniku izda potvrdu o poreklu životinje, pismeno uputstvo o uslovima i načinu držanja
    životinje i druge informacije koje su od značaja (higijena, ishrana, rasne odlike, karakter,
    osnovna obuka, socijalizacija, održavanje kondicije i sl.) kao i račun.
    Prihvatilište za divlje životinje
    Član 91
    U svrhu privremenog i/ili trajnog zbrinjavanja zaštićenih divljih životinja formiraju se
    namenska prihvatilišta.
    Prihvatilište u smislu ovog zakona je područje ili prostor sa objektima uređenim za
    privremeno ili trajno zbrinjavanje jedinki divljih životinja koje nisu sposobne da se samostalno
    brinu o sebi u kojem životinje mogu da provedu određeno vreme do trajnog rešavanja
    njihovog zbrinjavanja.
    Ministar saglasno sa ministrom nadležnim za poslove veterinarstva propisuje uslove koje
    moraju ispunjavati prihvatilišta iz stava 1. ovog člana.
    Za rad prihvatilišta iz ovog člana potrebna je dozvola, koju izdaje Ministarstvo rešenjem.
    Na rešenje iz stava 4. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
    Ministarstvo može osnovati prihvatilište iz ovog člana.
    Oduzimanje divljih životinja
    Član 92
    Primerke divljih vrsta životinja koji se drže u zatočeništvu, gaje ili kojima se obavlja trgovina
    suprotno uslovima iz čl. 86. do 92. ovog zakona, oduzima nadležni inspektor i izdaje potvrdu
    o oduzimanju.
    Oduzeti primerci iz stava 1. ovog člana se privremeno ili trajno zbrinjavaju u prihvatilište iz
    člana 91. ovog zakona ili u zoološki vrt koji odredi ministarstvo.
    Međusobna prava i obaveze u pogledu zbrinjavanja oduzetih primeraka iz stava 1. ovog
    člana, regulišu se ugovorom zaključenim između Ministarstva i prihvatilišta, odnosno
    zoološkog vrta.
    Postupanje sa nađenim primercima zaštićenih divljih životinja
    Član 93
    Lice koje nađe zaštićenu divlju životinju dužno je da odmah obavesti najbližu veterinarsku
    organizaciju i Ministarstvo o:
    1) pronađenim mrtvim primercima zaštićenih divljih životinja,
    2) primercima zaštićenih divljih životinja koje su bolesne ili ozleđene u meri da nisu sposobne
    da samostalno prežive u prirodi.
    Veterinarska organizacija dužna je da utvrdi uzroke uginuća pronađenih mrtvih strogo
    zaštićenih divljih životinja.
    Troškove postupka iz stava 2. ovog člana snosi Ministarstvo.
    Ministarstvo može licu iz stava 1. ovog člana dozvoliti na njegov zahtev držanje bolesne ili
    ozleđene životinje radi lečenja i oporavka.
    Opravdane troškove nastale lečenjem životinje snosi Ministarstvo.
    Svi primerci strogo zaštićenih divljih vrsta iz stava 1. ovog člana moraju biti obeleženi na
    propisani način.
    Ubijene ili na bilo koji drugi način usmrćene ili nađene strogo zaštićene vrste na teritoriji
    Republike Srbije predaju se Prirodnjačkom muzeju na prepariranje, konzervaciju i čuvanje
    čime postaju pokretna zaštićena prirodna dobra kao delovi biološkog nasleđa a koji imaju
    naučni, obrazovni i kulturni značaj.
    Prirodnjački muzej vodi evidenciju o vrstama iz stava 7. ovog člana.
    Prekogranični promet zaštićenih vrsta
    Član 94
    Ministarstvo izdaje dozvolu za uvoz, izvoz, unos i iznos biljnih i životinjskih divljih vrsta,
    njihovih delova i derivata zaštićenih na osnovu zakona, potvrđenih međunarodnih ugovora i
    opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava.
    Dozvola iz stava 1. ovog člana izdaje se pod sledećim uslovima:
    1) da je pravo raspolaganja jedinkom vrste divlje životinje, gljive i biljke stečeno u skladu sa
    zakonom;
    2) da su životinje ili pošiljka obeleženi na propisani način;
    3) da su preduzete sve mere za dobrobit životinja tokom prevoza.
    Dozvola iz stava 1. ovog člana izdaje se i za vrste čiji jedan ili oba roditelja pripadaju divljoj
    vrsti.
    U skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima
    međunarodnog prava, a u cilju zaštite vrsta iz stava 1. ovog člana ministar donosi pravilnik
    kojim propisuje:
    1) uslove pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i uzgoj vrsta iz
    stava 1. ovog člana;
    2) izdavanje dozvola i drugih akata (potvrde, sertifikati, mišljenja);
    3) spiskove vrsta, njihovih delova i derivata koji podležu izdavanju dozvola, odnosno drugih
    akata;
    4) vrste, njihove delove i derivate čiji je uvoz odnosno izvoz zabranjen, ograničen ili
    obustavljen;
    5) izuzetke od izdavanja dozvole;
    6) sadržinu, izgled i način vođenja registra izdatih dozvola;
    7) način obeležavanja životinja ili pošiljki;
    Cool način sprovođenja nadzora i vođenja evidencije;
    9) izradu izveštaja i dr.
    Pri uvozu, izvozu, unosu, iznosu i tranzitu, žive životinje moraju se prevoziti i čuvati na način
    kojim se ni najmanje ne ozleđuje ili oštećuje njihovo zdravlje ili se sa njima nehumano
    postupa, u skladu s posebnim propisima.
    Prijava prekograničnog prometa zaštićenih vrsta
    Član 95
    Uvoz, izvoz, unos, iznos i tranzit zaštićenih divljih vrsta, njihovih delova i derivata obavezno
    se prijavljuje carinskoj službi, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima.
    Veterinarsko zdravstveni i fitosanitarni pregled i kontrolu pošiljki iz stava 1. ovog člana nad
    kojima postoji nadležnost granične veterinarske i fitosanitarne inspekcije sprovodi se u
    skladu s posebnim propisima. Granične prelaze na kojima se može obavljati uvoz, izvoz,
    unos, iznos i tranzit zaštićenih vrsta, njihovih delova i derivata, kao i uslove u pogledu njihove
    opremljenosti i osposobljenosti za obavljanje tih poslova, propisuje ministar nadležan za
    poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uz saglasnost Ministra.
    Carinska služba dužna je da prilikom uvoza, izvoza, unosa, iznosa i tranzita vrsta iz člana 94.
    stav 1. ovog zakona pregleda odgovarajuće dozvole i overi prelazak granice u za to
    predviđenoj rubrici obrasca dozvole.
    U slučaju uvoza, izvoza, unosa, iznosa i tranzita carinska služba overava dozvole na način
    propisan aktom o prekograničnom prometu zaštićenih vrsta iz člana 94. ovog zakona.
    Ukoliko se prekogranični promet primeraka zaštićenih vrsta vrši suprotno propisanim
    uslovima, primerke oduzima nadležni inspektor i izdaje potvrdu o oduzimanju.
    Obaveze carinske službe
    Član 96
    Ako prilikom uvoza, izvoza, unosa, iznosa, ili tranzita carinska služba ne može da odredi
    vrstu životinje, gljive ili biljke čiji uvoz ili izvoz podleže ograničenjima ili zabranama, može ih:
    1) na trošak carinskog deklaranta (primaoca odnosno pošiljaoca robe), sama čuvati ili dati
    nekome na čuvanje do utvrđivanja statusa vrste čiji uvoz, izvoz, reeksport ili tranzit podleže
    ograničenjima;
    2) prepustiti carinskom deklarantu do okončanja postupka, ali uz zabranu raspolaganja.
    Carinska služba može od carinskog deklaranta zahtevati potvrdu da predmetna vrsta nije
    pod zaštitom.
    Vrste za koje carinska služba utvrdi da se uvoze, izvoze, unose, iznose ili da su u tranzitu
    bez propisanih dozvola ili drugih dokumenata, privremeno se zadržavaju do okončanja
    postupka.
    U slučajevima iz stava 3. ovog člana izdaje se potvrda.
    Vrste iz stava 3. ovog člana, predaju se na čuvanje, od strane ministarstva ovlašćenom
    pravnom ili fizičkom licu, a mogu se ostaviti na čuvanje i carinskom deklarantu uz zabranu
    raspolaganja.
    Ako se propisana dozvola ili drugi zatraženi dokumenti ne dostave u roku od mesec dana
    nakon privremenog zadržavanja ili u produženom roku koji može iznositi najduže dva
    meseca, carinska služba donosi odluku o oduzimanju.
    Ako se u postupku carinske kontrole utvrdi da se radi o vrstama za koje nema uvozne ili
    izvozne dozvole, oduzimaju se, a o oduzetim vrstama izdaje se potvrda.
    U slučajevima iz st. 3. do 7. ovog člana carinska služba dužna je da u najkraćem roku
    obavesti Ministarstvo koje odlučuje o zbrinjavanju oduzetih vrsta, imajući u vidu odredbe
    posebnih propisa i ratifikovanih međunarodnih ugovora.
    Kada se vrste zaplene ili oduzmu, troškove (troškovi hrane, smeštaja, prevoza
    Назад на врх Go down
    Sponsored content





    Zakoni i podzakonski akti - Page 6 Empty
    ПорукаНаслов: Re: Zakoni i podzakonski akti   Zakoni i podzakonski akti - Page 6 Empty

    Назад на врх Go down
     
    Zakoni i podzakonski akti
    Назад на врх 
    Страна 6 of 6Иди на страну : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6
     Similar topics
    -
    » Važeći zakoni, pravilnici, uredbe......

    Permissions in this forum:Не можете одговорити на теме у овом форуму
    PTICE PEVAČICE - FAUNE EVROPE :: BORBA ZA LEGALIZACIJU UZGOJA PTICA FAUNE EVROPE-
    Скочи на: